ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 70
Olga Giler, Postupak izlučivanja bezvrednog registraturskog materijala u opštinskim sudovima socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 69—73. bila je završena za 4 godine (1970—1974), usvojena od strane jedne šire grupe stručnjaka iz Arhiva Srbije, Zajednice arhiva Srbije i sudija iz nekoliko sudova. Kao predsednik Komisije Saveza arhivskih radnika Jugoslavije za sistem zaštite arhivske građe van arhiva, provodila sam konsultacije s republičkim i pokrajinskim arhivima o aktuelnosti izrade jedinstvenih lista za celo područje SFRJ, a opštinski sudovi bili su posebno apostrofirani zbog masovnosti građe i dospelosti građe za predaju arhivima. Komisija je izradu jedinstvene liste za opštinske sudove stavila u prioritetne svoje zadatke i zadužila me kao predsednika Komisije, s obzirom na iskustvo i već urađeni materijal za *područje SR Srbije, da pripremim predlog liste i da se ona razmatra na Komisiji. Godine 1983. izrađena je jedinstvena orijentaciona lista kategorija registraturskog materijala s rokovima čuvanja za opštinske sudove za period 1945—1975, sa svim ugrađenim primedbama koje su na predlog Komisije dali u javnoj diskusiji svi republički i pokrajinski arvihi i pojedinačno arhivi. Objavljena je kao poseban materijal koji je po odluci Predsedništva SARJ, uz određenu nadoknadu za njeno štampanje, dostavljen svim arhivima u SFRJ na dalju upotrebu. Ne znam sudbinu toga materijala u SR Hrvatskoj. Društvu arhivskih radnika Hrvatske donela sam taj materijal i pokušaću ga kratko ovde obrazložiti, radi lakše aplikacije liste na području opštinskih sudova SR Hrvatske. Prethodno bih se zahvalila, bivšem i sadašnjem, članu Komisije za sistem zaštite arhivske građe van arhiva Davoru Eržišniku i Ani Vuković iz Arhiva Hrvatske, čijom sam ljubaznošću dobila propise i literaturu za te sudove na području SR Hrvatske. Opštinski sudovi su stvaraoci građe kod kojih je moguća izrada jedinstvene liste i njena primena na svaki opštinski sud određene teritorije iz dva razloga: 1) to su državni organi čiju nadležnost, delokrug rada i funkcije uvek utvrđuje Zakon; dakle, kod sudova nisu po sredi česte promené funkcija i nadležnosti i jednostavno ih je, ukoliko do tih promena dođe, pratiti; 2) tekuće kancelarijsko i arhivsko poslovanje uvek je (zbog izuzetne potrebe za preciznošću i operativnošću praćenja kretanja sudskih i drugih spisa) bilo posebno propisano aktima o unutrašnjem poslovanju sudova, tzv. Sudskim poslovnicima. Stvarna nadležnost opštinskih sudova gotovo je ista na ćelom području SFRJ, jedino se razlikuju po teritorijalnoj nadležnosti. Zato sam uverena da je i tu jedinstvenu listu, koja je urađena za područje SR Srbije, moguće primeniti bez ikakvih posebnih napora, uz konsultaciju propisa za tu vrstu sudova u SR Hrvatskoj, koji su dati na kraju liste, i u toj Republici. Osnovni principi koji su primenjeni u izradi 70