ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 69
Olga Giler, Postupak i2lučivanja bezvrednog registraturskog materijala u opštinskim sudovima socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 69—73. Pregledni članak UDK 930.25:651.57:347.998:335.6. POSTUPAK IZLUČIVANJA BEZVREDNOG REGISTRATURSKOG MATERIALA U OPŠTINSKIM SUDOVIMA SOCIJALISTIČKOG PERIODA Olga Giler, Arhiv Jugoslavije, Beograd, Vase Pelagića 33. Građa koja nastaje radom pravosudnih državnih organa sa gledišta načina sređivanja, kompletnosti i sređenosti — najmanje je donosila problema arhivskoj službi i u vidu funkcije zaštite van arhiva i u vidu sređivanja, odnosno revizije sređenosti u arhivu do korišćenja te građe. Takva je generalna ocena za neke arhive neprihvatljiva, jer često zbog velikih količina registraturskog materijala, koji se stvara radom sudova, te malog i neuslovnog prostora za smeštaj građe u registraturi dolazi do mešanja građe, neredovnog vraćanja predmeta koji su posle arhiviranja korišćeni i opšteg utiska nesređenosti. Takvo stanje uslovljeno je, kao što je konstatovano, nedovoljnim smeštajnim prostorom, a ne neregulisanim kancelarijskim poslovanjem ili njegovim nepridržavanjem. Međutim, jedan drugi problem je naročito izražen i prisutan, najčešće kod opštinskih sudova, a to je masovnost predmeta i akata iz nadležnosti te vrste sudova. Pre 15 godina, provodeći jednu anketu u registraturama i arhivima na području SR Srbije s pitanjem — koje registrature stvaraju i imaju stvorene najveće količine registraturskog materijala i gde je najizraženija potreba utvrđivanja kriterij uma za odabiranje arhivske građe — pokazalo se da su to upravo opštinski sudovi. Ta činjenica bila je odlučujuća da Zajednica arhiva Srbije, odmah nakon svog osnivanja, poveri jednoj radnoj grupi (čiji je rukovodilac bila Olga Giler) da pristupi proučavanju stanja sređenosti građe opštinskih sudova i napravi predlog jedinstvene liste kategorija registraturskog materijala s rokovima čuvanja za te registrature. Rad radne grupe, kao uostalom i svaki pokušaj timskog rada u našoj arhivistici, nije urodio plodom. Pošto sam bila ostvarila izvanredne kontakte s nekoliko opštinskih sudova na teritoriji SR Srbije, prikupila literaturu i propise za te stvaraoce građe, rad sam nastavila samostalno, uz saradnju i na registraturskom materijalu V Opštinskog suda u Beogradu. Taj sud mi je preporučio Republički sekretarijat za pravosuđe SR Srbije, kao sud koji ima sačuvanu kompletnu građu od 1945. god., i ekipu izvanrednih sudi ja koji su voljni da pruže neposrednu pomoć za izradu liste. Jedinstvena lista, s detaljnim obrazloženjem primenjenih kriterijuma, 69