ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 62

Rosana Bergant-Bušić, O valorizaciji i kategorizaciji kao instrumentima zaštite arhivske građe u nastajanju. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 61-64. nja, što je nedopustivo s obzirom na karakter posla koji obavljamo i prerogative arhivistike kao znanstvene discipline. Valorizacija arhivske i registraturne građe Problem valorizacije arhivske i registraturne građe ili, operacio­nalizirano, lista kategorija registraturne građe s rokovima čuvanja, pri­sutan je u našoj arhivistici gotovo četiri desetljeća. Pokušaji da se iz­nađu neka zajednička, općevažeća rješenja, odreda su se izjalovili, 2 tako da bi svako zadržavanje na njihovoj kronologiji bilo bespredmet­no. Aktualna situacija u Hrvatskoj na tom planu je ovakva: Članom 24. stav 1. Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima 3 utvrđeno je da se »registraturna građa odabire i izlučuje na osnovi opće i posebnih lista koje sadrže kriterije vrednovanja građe i rokove čuvanja pojedinih njenih kategorija. Opća lista sastavni je dio Pra­vilnika o odabiranju i izlučivanju registraturne građe«, dok »posebne liste utvrđuju imaoci građe uz suglasnost nadležnog arhiva«. Moglo se očekivati da će citirani Pravilnik o odabiranju i izluči­vanju registraturne građe 4 donijeti takvu listu kojom će zaista biti obuhvaćene sve kategorije registraturne građe koje se neizostavno po­javljuju u svih imalaca, da bi joj imaoci, svaki za sebe, dodali one ka­tegorije građe koje su specifične za njihovu djelatnost s pripadajućim rokovima čuvanja i tako udovoljili zakonskoj obavezi izrade posebnih lista. Međutim, kad je nakon više od tri godine Pravilnik o odabiranju i izlučivanju registraturne građe konačno objelodanjen, pokazalo se da ne samo da nije uspio riješiti nego je, naprotiv, potencirao dugo pri­sutne dileme. Naime, sâm je Pravilnik do krajnjih granica zakompli­cirao postupak odabiranja i izlučivanja građe u imalaca, opteretivši ionako malobrojne arhivske radnike bespotrebnim administriranjem. A Pravilniku priležeća Opća lista za izlučivanje registraturne građe po­sebna je priča. Osim što je po svojoj temeljnoj orijentaciji negativna — tretira samo kategorije s operativnim rokovima čuvanja — ona je i nepotpuna i krajnje nesistematična. Budući da ni tim provedbenim propisom nismo dobili zajedničku polaznu osnovu za valorizaciju građe u nastajanju, a u nastojanju da potaknemo imaoce na donošenje posebnih lista, snalazili smo se kako smo znali i umjeli. Snabdjeli smo ih oglednim primjercima općih aka­ta i lista do kojih smo došli na samo nama poznate načine, pa ne tre­2 / Bačić Stjepan, O novim zakonskim propisima, Arhivski vjesnik XXI — XXII, Zagreb 1978—1979, str. 369—370. 3 Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima, Narodne novine SRH 25, li­panj 1978. < Pravilnik o odabiranju i izlučivanju registraturne građe, Narodne no­vine SRH, 36, rujan 1981. 62

Next

/
Oldalképek
Tartalom