ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 43
Marijan Rastić, Preuzimanje građe u arhivsku ustanovu. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 37—56. jedinstvenih lista kategorija građe za pojedine djelatnosti (resorske liste) za djelatnosti obuhvaćene u Grupi »A«. Na tome zadatku, osim arhivskih stručnjaka, obavezno bi trebalo angažirati stručnjake iz djelatnosti za koju se takve jedinstvene liste izrađuju, historičare i stručnjake drugih usmjerenja za koje ocjenjujemo da mogu realno doprinijeti realizaciji zadatka. Rezultat rada takve ekipe trebao bi, nakon njegova prihvaćanja od strane Arhivskog savjeta, da sankcionira (na primjer za društveno-političke zajednice ove Republike) Republički sekretarijat za opću upravu i pravosuđe, i da ga se zatim objavi u »Narodnim novinama«. Od realizacije toga zadatka i nismo tako daleko. Prema osobnom uvidu u tu materiju, mnoge liste su već donesene. Bilo bi potrebno sabrati ih, izvršiti stručnu ekspertizu, angažirati sručnjake i nakon toga obaviti normativnu proceduru. Potrebno je skrenuti pažnju na još jedan problem iz ove oblasti. Naime, Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima nije predvidio obaveznost postupka odabiranja i izlučivanja registraturne građe; Čl. 22. stav 1, naime, određuje da »registraturna građa podleži redovnom odabiranju da bi se utvrdilo koji se njeni dijelovi mogu izlučiti, jer nemaju ili su izgubili svaku dokumentarnu vrijednnost, a koji se dijelovi kao arhivska građa moraju trajno čuvatti«. Provedbeni propis o kojem raspravljamo treba da precizira koji su to rokovi (prema utvrđenoj kategorizaciji imalaca »A«, »B« i »C«.) Svi imaoci iz Grupe »A« trebali bi svake godine obavezno provoditi postupak odabiranja i izlučivanja registraturne građe. To mora biti navedeno u provedbenom propisu. Ako postignemo suglasnost oko kategorizacije imalaca, profila kadrova koji rade na poslovima sređivanja građe kod imalaca, te o jedinstvenim resorskim listama za Grupu »A« i sve to zajedno normiramo u provedbenom propisu, smatram da činimo velike korake u daljnjem razvoju naše arhivske službe. Sve što je do sada izloženo, pretpostavke su preuzimanja građe u arhivsku ustanovu. Od cijele lepeze niza važnih pitanja koja se odnose na sam postupak preuzimanja građe u arhvisku ustanovu, ja ću se zadržati na dva, po meni, osobito značajna: — evidencijsko popisivanje građe prilikom preuzimanja; — izvorne pomoćne knjige kao informativno pomagalo. Spomenuta pitanja su, iako naoko daleko, u kontekstu teme neobično bliska. Prvo, naime, treba da uz opće napomene i upute koje se primjenjuju u postupku preuzimanja građe u arhivsku ustanovu, otvori i poseban kut gledanja koji se odnosi na mogućnost korištenja primopredajnih dokumenata kao informativnih pomagala, bar u prvoj fazi dolaska građe u arhivsku ustanovu. Drugo se, pak, odnosi na taj isti zadatak čija je osnova u izvornim pomoćnim knjigama. Općenito, razne evidencije, pregledi građe, inventari i si., izrađuju se za dvije osnovne namjere: 43
