ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 44
Marijan Rastić, Preuzimanje građe u arhivsku ustanovu. Arhivski vjesnik, 2971986. str. 37—56. — za korisnike, izravno — u cilju omogućavanja korisnicima da na osnovi njih ostvare uvid u građu koja im je potrebna; — za potrebe arhiva — u operatvinom cilju, a za potrebe planiranja rada, pronalaženja potrebne dokumentacije itd.; već po samoj namjeni najveći dio pomagala te vrste ne dolazi u ruke korisnicima (lokacijski inventar, na primjer). S pravnog aspekta — informativno pomagalo ima karakter imovnika arhiva. U prvoj će temi akcenat biti stavljen u kontekst zadatka arhivske ustanove da građu, čim je zaprimi, stavi u funkciju zadovoljavanja potreba korisnika, istina s ograničenim mogućnostima, dok ću se u drugoj zadržati samo na tretmanu izvornih pomoćnih knjiga kao informativnih pomagala. Evidencijsko popisivanje građe prilikom preuzimanja 1. Stanje problema. — U našoj arhivističkoj teoriji relativno je malo pažnje do sada posvećeno preuzimanju građe u arhivsku ustanovu, odnosno nizu problema i postupaka koje obično podrazumijevamo pod terminom »preuzimanja građe«. S tom tematikom objavljeno je u nas svega nekoliko radova, manjeg opsega. Interesantno je, pri tome, spomenuti da autori spomenutih priloga najveći dio svojih razmatranja posvećuju pravnom aspektu toga pitanja (zakon, obrasci zapisnika o primopredaji i si.), što dakako nije manje značajno pitanje, dok se malo ili gotovo nikako ne bave problemom kako građu, netom preuzetu u arhvisku ustanovu, odmah učiniti pogodnom za korištenje (za znanstvene i druge potrebe). Drugim riječima, zanemaruje se problem kako izraditi evidencije preuzete građe da bi se one mogle uklopiti u sustav dokumentacijsko-informativneslužbe u našim arhivskim ustanovama. Isto tko, u udžbenicima u nas objavljenima obrađeno je pitanje preuzimanja građe u provedbenom smislu. Prijevodi njemačkog, ruskog i američkog priručnika donose niz interesantnih aspekata toga prevažnog postupka. Ali, njihov opći nedostatak odnosi se upravo na vezu: primopredaja — sredstva informiranja. U SR Hrvatskoj je preuzimanje građe u arhivske ustanove u osnovi normirano članovima 15. i 16. Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima. Po odredbama člana 15. sve građa nastala prije 15. 5. 1945. trebala je odmah, nakon stupanja na snagu Zakona, biti predana arhivima. Građa nastala nakon tog datuma predaje se arhivu u roku 3—30 godina sporazumno između arhiva i imaoca. Uslijed poznatog problema — nedostatak prostora — arhivi (uglavnom) nisu u stanju preuzimati građu, što, naravno, ne bi trebalo trajati unedogled. Forsiranje zaštite građe izvan arhiva u ovom času, na neki način, amortizira činjenicu da pred arhivima u SRH stoji oko 200 d/km građe koju oni ne mogu preuzeti. 44
