ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 39

Marijan Rastić, Preuzimanje građe u arhivsku ustanovu. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 37—56. Sekcija za Vanjsku službu SDARH nije mogla ulaziti u cijeli niz specifičnosti, pa ostaje da arhivske ustanove, svaka za područje svoje teritorijalne nadležnosti, utvrdi one SIZ-ove čiju će građu nadzirati. Na osnovi izloženih elemenata izrađen je i popis onih imalaca čiju građu treba nadzirati svake godine po arhivskim ustanovama u SRH (bez SIZ-ova). On izgleda ovako: HA Bjelovar 73, HA Dubrovnik 24, HA Karlovac 133, HA Osijek 104, HA Pazin 56, HA Rijeka 82, HA Sisak 73, HA~S1. Brod 32, HA Split 104, HA Varaždin 96, HA Zadar 64, HA Zagreb 162, Arhiv IHRPH 22 i Arhiv Hrvatske 135 imalaca, ukupno: 1130 imalaca koje bi trebalo obilaziti jedanput u svakoj godini. Ad 2) Evidentiranja arhivske građe koja se nalazi kod muzeja, biblioteka, znanstvenih instituta i zavoda, vjerskih organizacija, u privatnim zbirkama i kod pojedinih građana nije nov problem u arhivskoj službi SRH. Kao što je poznato, tim se problemom arhivska služba SR Hrvatske posebno bavila u razdoblju između 1967—1971. godine. Za organiziranje cjelokupne akcije evidentiranja izvorne arhivske građe u vanjskim ustanovama na području SR Hrvatske bio je, zaključkom Arhivskog savjeta Hrvatske, zadužen Arhiv Hrvatske. Glavni suradnici u izvršenju toga zadatka bili su historijski arhivi, svaki na području svoje teritorijalne nadležnosti. Opseg akcije popisivanja bio je planiran godišnje za svako arhivsko područje prema raspoloživim sredstvima i broju stručnih radnika. U izvršenju poslova evidentiranja sudjelovala je i arhivska služba svojim raspoloživim sredstvima, i to na taj način što su arhivski radnici na izvođenju tih poslova bili više angažirani nego što su dopuštala raspoloživa sredstva. Bilo je i slučajeva angažiranja vanjskih suradnika (arhivi u Splitu, Pazinu, Rijeci itd.). Općenito se može konstatirati da je, u okviru raspoloživih sredstava i broja stručnih radnika, akcija bila veoma uspješna. Poteškoće su se javljale prilikom evidentiranja stare građe, kao i one koja se nalazila u posjedu građana. Izrađeni popisi ostavljeni su imaocima građe, a kopije popisa deponirane su u nadležnosti historijskim arhivima i u DIC-u Arhiva Hrvatske. Osim popisivanja bilo je i slučajeva prethodnog sređivanja, besplatnog restauriranja i konzerviranja oštećene građe, te davanja imaocima kartonskih kutija za smještaj i zaštitu građe itd. S obzirom na cjelinu problema evidentiranja arhivske građe smještene izvan arhivskih ustanova na području SR Hrvatske, potrebno je naglasiti da je izvršen tek dio poslova iz te oblasti i da ga treba što prije nastaviti. To je potrebno zbog što uspješnijeg provođenja mjera zaštite arhivske građe, naročito u slučaju izvanrednih opasnosti, s jedne strane, i zbog racionalizacije znanstvenoistraživačkog rada, s druge. Svakako bi bilo potrebno osigurati i dodatna sredstva za nastavak te izuzetno korisne akcije, a na osnovi planova akcije svih arhivskih ustanova iz naše Republike. 39