ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 38
Marijan Rastić, Preuzimanje građe u arhivsku ustanovu. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 37—56. 1, nadzor nad arhivskom i registraturnom građom koja nastaje; 2. evidentiranje arhivske građe koja se nalazi kod muzeja, biblioteka, znanstvenih instituta i zavoda, vjerskih organizacija, u privatnim zbirkama i kod građana. Ad 1) Razmatrajući funkcije i zadatke Službe zaštite arhivske i registraturne građe izvan ustanova, potrebno je i obavezno da svaka arhivska ustanova na području SR Hrvatske, i to svake godine, predvidi redovni pregled stanja arhivske i registraturne građe kod ovih imalaca: društveno-političkih zajednica svih razina u Republici; sudova svih razina i vrsta; društveno-političkih organizacija svih razina u Republici, te kod samoupravnih interesnih zajednica svih razina i oblika u Republici, obzirom da su unutar nabrojenih vrsta imalaca uključeni oni imaoci čijim djelovanjem nastaju znatnije količine arhivske građe. Na osnovi izloženog, te na osnovi popisa građe koja se nalazi kod nabrojanih imalaca, potrebno je da se navedeni imaoci prioritetno tretiraju prilikom sastavljanja godišnjih i dugoročnih programa rada arhivskih ustanova u SRH. Pri obuhvaćanju društveno-političkih zajednica svih razina u našoj Republici također je obavezno obuhvatiti i organe tih DPZ, kao što su to na primjer: zavodi za katastar, urbanistički zavodi i drugi. Naročitu pažnju potrebno je skrenuti na građu bivših zajednica općina u Hrvatskoj, čije je preuzimanje u arhivske ustanove vrlo aktualno, ali i komplicirano, s obzirom na nedostatak odgovarajućeg prostora u većem broju arhivskih ustanova u SRH, stupanj sređenosti te građe itd. U provedbi tih prioriteta nadzora nad građom svaka arhivska ustanova u SR Hrvatskoj morala bi osigurati i kadrovske pretpostavke za izvođenje ovog obaveznoga godišnjeg programa, jer bi valjalo osigurati da se svi navedeni imaoci nadziru svake godine. Sekcija za Vanjsku službu SDARH nastavit će svoj rad u pravcu utvrđivanja okvirnih i orijentacionih normativa koji će pokazati koji to broj radnika i kojih profila mora raditi na poslovima zaštite arhivske i registraturne građe izvan arhivskih ustanova (kao minimalan broj) da bi se izvršili tako precizirani prioritetni poslovi. Ovdje treba upozoriti da se time ne ograničava mogućnost svake arhivske ustanove da obuhvati i određeni broj imalaca za koje pojedine arhivske ustanove smatraju da ih treba obuhvatiti redovnim godišnjim pregledima. Prema tome, imaoci koji su pobrojani obavezno bi se obilazili svake godine, a imaoci koji su značajni s aspekta svake arhivske ustanove, u onim rokovima u kojima to arhivska ustanova odluči s obzirom na stanje građe kod takvog imaoca i na niz drugih okolnosti. Poseban problem pokazao se u utvrđivanju broja samoupravnih interesnih zajednica na području nadležnosti svake arhivske ustanove, s obzirom na specifičnosti tih asocijacija. 38
