ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 34
Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski -vjesnik, 29/1986. str. 23—36. sl.). Da bismo naglasili ozbiljnost i svestranost pristupa rješenju ovog problema, navodimo kao primjer ovu konstataciju: »Kanada ne priznaje mikrofilm kao dokazno sredstvo ako nije snimljen kako to reguliraju propisi dotične zemlje u kojoj je nastao. A mi propise nemamo.« Arhivski savjet Hrvatske osnovao je Komisiju za pravni problem mikrofilma, koja se obratila za stručnu pomoć Pravnom fakultetu u Zagrebu, te će u suradnji s njim pripremiti prijedlog za novelu zakona iz ove oblasti. E) Uredba o uredskom poslovanju u SRH donesena je 1974, a Uputstvo za izvršenje Uredbe 1975. godine. Na snazi je ostavljena »Naredba o planu jedinstvenih arhivskih znakova za sve organe uprave na teritoriju Narodne Republike Hrvatske« iz 1958. godine. Izvršno vijeće Sabora iniciralo je izmjenu »Uredbe« i to s obzirom na primjenu automatske obrade podataka i mogućnosti mikrofilmiranja registraturne građe. Arhiv Hrvatske je preko Republičkog sekretarijata za upravu i pravosuđe te Izvršnog vijeća Sabora SRH uključen u ovaj rad (preko posebne Komisije). Arhiv Hrvatske je naglasio (a to su ostale republike već učinile) da bi Uredbom trebalo propisati primjenu jedinstvenoga decimalnog klasifikacionog sistema (napuštanje »arhivskih znakova«). Svi spisi označeni određenim klasifikacijskim oznakama imaju isti tretman prilikom odabiranja arhivske građe, a to je jedan od najodgovornijih poslova u sistemu zaštite. Ujedno, primjenom jedinstvenog klasifikacionog sistema pri »nastajanju« građe stvara se podloga i za njihovu automatsku obradu. Što se tiče primjene mikrofilma, zauzeto je stajalište da ono što je arhivska građa, bez obzira na mikrofUmiranje, do daljega valja čuvati i u originalu. Da bismo na terenu odgovorili na to pitanje imaocu, moramo u SRH mnogo toga još učiniti — da ništa drugo ne spomenemo, nego samo izradu posebnih lista registraturne građe s rokovima čuvanja. Ostali imaoci, koji nisu dužni primjenjivati »Uredbu«, svoje adr mimstrativno poslovanje vode prema nahođenju, potrebama ili željama. U rješavanju kompleksa gornjih pitanja navedenih pod IV — E), smatramo da bi trebali koristiti iskustva Arhiva SR BiH. F) Imajući u vidu »Samoupravni sporazum o informativnoj djelatnosti u arhivima SFRJ« i »Društveni dogovor o zajedničkim osnovama razvoja, izgradnje i povezivanja informacijskih sistema, te razvitka informatičke djelatnosti u SRH«, želimo naglasiti ulogu službi zaštite građe van arhiva i u ovom sistemu. Organizacijska struktura Arhivsko-informativnog sistema (AIS) zasnovana je na mreži DIC-ova pri republičkim i pokrajinskim arhivima i referalnim centrom pri Arhivu Jugoslavije. Jedan od principa AlS-a je, pored međusobne povezanosti, i uključivanje u druge informacijske 34
