ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 32
Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski v jesnik, 29/1986. str. 23—36. je: »Pošto je svrha čuvanja ovog materijala dvojaka — programsko korištenje i nastajanje nove vrste arhivske građe, javljaju se protuslovne činjenice u njegovom fizičkom čuvanju.« »AV materijali su prvorazredna arhivska građa, jer dokumentiraju svoje vrijeme u slici i riječi (pokret, boja, stereo)«, a »svako korištenje je djelomično i uništavanje«. Radom Službe TV dokumentacije Televizije Zagreb stečena su praktična iskustva: u arhivskoj obradi (katalogizacija), čuvanju, klasifikaciji, kompjuterskoj obradi i korištenju AV materijala. Također su uočeni i mnogi problemi, od kojih ćemo spomenuti: nagli porast produkcije AV materijala; velik broj te produkcije još je uvijek u posjedu privatnih osoba i raznih institucija, te nije zaštićen, a niti dostupan korištenju; nema funkcionalne povezanosti »institucija koje se bave čuvanjem i disimilacijom«; nedovoljna povezanost imalaca AV materijala s arhivskom službom itd. Uočavajući te probleme, Arhivski savjet Hrvatske osnovao je Radnu grupu za problematiku audiovizualne građe, u kojoj su sudjelovali predstavnici Radio-Zagreba, Televizije Zagreb, Filmoteke 16, Zagreb, Filmoteke Osijek, Jugotona Zagreb te Kinoteke i Odjela Vanjske službe Arhiva Hrvatske. Razmotrena je ta problematika i specifičnost zaštite te vrste arhivske građe, te uočeno da je »najteža situacija u »Govornoj dokumentaciji Radio Zagreba.«, te neprihvatljiva činjenica da je »selekcija« prepuštena pojedincu — uredniku. Time bi mogle nastati nenadoknadive štete u sistemu čuvanja ove vrste arhivske građe. U sistemu zaštite filmske vrpce situacija je zadovoljavajuća, što je vidljivo iz čl. 30. Kriterija za vrednovanje programa kinematografskih djelatnosti koje će RSIZ kulture sufinancirati u razdoblju 1986—1990. godine: »Dvije godine od datuma odobrenja filma za javno prikazivanje proizvođač filma dužan je sve originalne izvorne materijale (originalni negativ, restove originalnog negativa i originalni negativ tona) predati na trajno čuvanje Kinoteci Hrvatske radi zaštite tih materijala kao kulturnog dobra od općeg značenja. Uz poseban zahtjev proizvođača Kinoteka Hrvatske će godinu dana od prijema originalnih materijala ustupiti na korištenje navedene materijale prvenstveno radi izrade tzv. inter materijala. Poslije tog roka proizvođač filmova više nema pravo koristiti originalni materijal, osim uz posebnu i iznimnu dozvolu nadležnog organa Kinoteke Hrvatske.« Međutim, neriješeno pitanje je u tome što tim sistemom zaštite filmske vrpce nije »obuhvaćen namjenski film (nastavni, filmske dokumentacije velikih radnih organizacija, naručeni film i si.)«. Adekvatno sistemu zaštite filmske vrpce trebalo, bi riješiti i zaštitu AV materijala. Kao što je u sistemu zaštite filmske vrpce, preuzela Kinoteka Hrvatske, tako bi u sistemu zaštite AV materijala tu ulogu trebalo predvidjeti za TV dokumentaciju Televizije Zagreb u SRH, jer, bar za sada, arhivi u Hrvatskoj nisu u mogućnosti (zbog specifič32