ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 31

Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 23—36. Imaoce A, a eventualno i B kategorije skupštine općina bi, na prijeedlog historijskih arhiva, objavile u svojim službenim glasilima. 2. Imaoci A i B kategorije obavezni su zaposliti u registraturama radnike koji su završili usmjereno obrazovanje iz arhivistike, te su oni obvezni položiti i stručni ispit. Program stručnog ispita naknadno će se izraditi. 3. Izrada orijentacijskih ili resorskih lista koje će se predložiti na potvrdu i nadležnim republičkim tijelima. Te liste bi se izradile za područja uprave, pravosuđa, prosvjete, zdravstva i dr. 4. Točno precizirati sastav općeg akta. B) Druga Komisija Arhivskog savjeta izvršila je analizu programa rada arhiva za 1986. godinu. Istaknut ćemo zapažanja Komisije koja se odnose na službe zaštite građe izvan arhiva u SRH, što također potkrepljuju već naprijed uočenu neujednačenost rada ovih službi u SRH. Provedenom je analizom uočeno: potrebno vrijeme za izvršavanje poslova ovih službi planirano je od 1.044 do 6.877 sati; neki arhivi za pojedine zadatke planiraju potrebno vrijeme i broj izvršilaca, dok drugi to čine sumarno; redovni opći pregledi planirani su od 45 do 400 obilazaka u 1986. godini, iz čega se zaključuje da »preglede« arhivi različito obavljaju, odnosno ne luče »detaljee preglede«, »kontrolne preglede« ili »informativne preglede«. Raznolikost je očita i u planiranju ostalih zadataka. Izlučivanje (škartiranje) planirano je u rasponu od 25—150 postupaka, a jedan arhiv čak navodi »da će se izlučivanje sprovoditi prema zahtjevu imalaca«. Izradu općeg akta s listama planiraju samo neki arhivi, 4 arhiva taj zadatak uopće ne planira, ali općenito govore o »stručnoj pomoći, razmatranju zahtjeva, poticanju i si.«. Evidenciju arhivske građe izvan arhiva planira manji broj arhiva s naznakom faza poslova i brojčanim pokazateljima, dok se, pak, u drugim arhivima taj zadatak uopće ne planira. »Očito je dakle«, konstatirala je ova Komisija »da postoji neujednačenost i u planiranju zadataka i u određivanju opsega pojedinih poslova«. Komisija je nakon izvršene spomenute analize predložila Arhivskom savjetu da se petogodišnji programi i planovi revidiraju na način (Komisija predlaže revidiranje kompletnih planova i programa, ali ćemo ovdje iznijeti samo onaj prijedlog koji se odnosi na sistem zaštite građe van arhiva): »Do 31. XII 1988. niti jedna prioritetna registratura ne smije biti bez općeg akta o čuvanju arhivske i registraturne građe, uključivši specijalnu listu.« Ostvarenju ovog prijedloga u svakom slučaju mora prethoditi donošenje »Uputstva o čuvanju, odabiranju (vrednovanju) i predaji arhivske građe arhivima«. C) Služba TV dokumentacije Televizije Zagreb ima najveći arhivski fond audiovizualnog materijala u našoj zemlji. O toj službi rečeno