ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 27

Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 23—36. normativnih akata i lista, te sudjelovanjem u postupku izlučivanja i preuzimanja; Zadar — uglavnom posjetama, a rjeđe pismenim putem; Slavonski Brod — redovnim pregledima, posjetama imaoca na njihovo traženje; Osijek — redovnim pregledima, te sastancima koji se organiziraju bilo na zahtjev imaoca bilo Arhiva, dostavljanjem anketnih formulara imaocima koje je teže obilaziti ili su manjeg značenja; dostavljanjem oglednih primjeraka lista i pravilnika; Dubrovnik — redovnim pregledima; Bjelovar — redovnim i tzv. kontrolnim pregledima, održavanjem savjetovanja s voditeljima »važnijih registratura«; Karlovac — uglavnnom redovnim pregledima, povremeno i pismenim putem; Sisak — redovnim i izvanrednim pregledima, te pružanjem pomoći na zahtjev imaoca ili na inicijativu Arhiva; Split — redovnim pregledima, dostavljanjem opomena za pokretanje postupka škartiranja, a i telefonskim putem; Rijeka — redovnim pregledima, dopisivanjem i telefonsim putem, te posjetama na traženje imaoca radi pružanja stručne pomoći; Varaždin — redovnim pregledima prema planu (koji remete stvarne potrebe i zahtjevi s terena); Zagreb — redovnim pregledima, posjetama na zahtjev, kontrolnim pregledima, te davanjem stručnih uputa i održavanjem seminara; IHRPH OOUR Arhiv — redovnim pregledima, kontrolom izvršavanja određenih mjera; Arhiv Hrvatske — redovnim pregledima prema planu, posjetama na zahtjev imalaca ili po ukazanoj potrebi službe, kontrolom izvršavanja određenih mjera, slanjem pismenih opomena za izvršavanje mjera, primanjem radnika imaoca radi pružanja stručne pomoći, održavanjem seminara. S izvršenjem određenih ili dogovorenih mjera kod imalaca ne možemo biti zadovoljni. 8. Probleme u provođenju zaštite arhivske građe izvan arhiva, a prema »Anketi«, možemo sumirati kako slijedi: — vrlo je malen broj radnika u službi zaštite građe van arhiva, što uzrokuje rijetko kontaktiranje s registraturama; — mali je broj imalaca u kojih postoji osoba zadužena za rukovanje građom, a ako i postoji, pored ovog zaduženja ima još niz drugih, ili je pak nedovoljno osposobljena za obavljanje toga zadatka; — česte organizacijske promjene u imalaca; — slabe prometne veze, koje otežavaju kontakte uz nepostojanje vlastitog vozila; — nedostatak arhivskog spremišnog prostora za preuzimanje »zrele« građe s terena; — loš smještaj građe u imalaca; — nedovoljno razumijevanje DPZ za rješavanje problema zaštite arhivsko-registraturne građe izvan arhiva, odnosno preuzimanje arhivske građe u arhive (prostor); — otpor nekih imalaca da arhivu preda građu koja je izuzetno vrijedna a nesređena, te joj prijeti propadanje i uništenje; — nedostatak jedinstvenih kriterija vrednovanja arhivske građe; 27