ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 28
Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik. 29/1986. str. 23—36. — simbolične zakonske kazne; — nepostojanje verificiranih normi rada na zaštiti građe izvan arhiva; — nepostojanje jedinstvenog uputstva o načinu vršenja nadzora nad građom izvan arhiva i vođenju unificiranih evidencija; — neizvršavanje obveze imalaca u pogledu dostavljanja popisa građe, te neujednačenost popisivanja (samo arhivske građe, cjelokupne građe i si.); — neujednačenost zakona i propisa na nivou SFRJ; — nepostojanje provedbenih propisa čija je obaveza donošenja utvrđena Zakonom; — mali broj »donesenih« lista registraturne građe s rokovima čuvanja (a jedan od uvjeta je i nedonošenje provedbenih propisa); — dosta imalaca koji nisu niti evidentirani kod službi zaštite (npr. društvene organizacije, udruženja građana i privatne osobe); — neprovođenje (s malim izuzecima) evidentiranja i popisivanja ARHIVSKE GRAĐE izvan arhiva (muzeji, instituti, zavodi, privatne osobe, crkvene organizacije i dr.), te mikrof umiranja te građe u svrhu zaštite; — neriješeno pitanje razgraničenja arhivske građe između arhiva, muzeja i biblioteka; — pojava nezakonite trgovine arhivskom građom; — neriješeno pitanje pravnog statusa mikrofilma, odnosno mikrofUmiranja arhivske građe u supstitucione svrhe; — pojava drugih oblika nekonvencionalne registraturne građe; — oslabljena uloga matičnog Arhiva i nedovoljna prisutnost Arhivskog savjeta Hrvatske (međutim, u zadnjem mandatu to je tijelo poduzelo niz akcija o kojima će u daljem izlaganju biti riječi). 9. Zbog unapređenja efikasnosti zaštite građe izvan arhiva, arhivi SRH (prema »Anketi«) smatraju da bi među ostalim svakako trebalo: — povećati broj zaposlenih radnika na poslovima službi zaštite građe izvan arhiva, pri čemu voditi računa o terenu koji arhiv pokriva i količini građe koju nadzire; — unificirati evidencije svih službi i sinhronizirati sve ostale poslove; — izraditi jedinstvene orijentacione liste za pojedina područja djelatnosti; — pokušati »ozakoniti« obvezu nekih institucija koje prikupljaju podatke važne za ovu službu (privredni sudovi, SUP, statistički uredi i si.) da ih dostavljaju arhivima radi ažuriranja evidencija i praćenja promjena na terenu; — proširiti i pooštriti kaznene sankcije; — ujednačiti zakone i propise na nivou SFRJ, te donijeti provedbene propise koje predviđa Zakon iz 1978. godine (njihovo donošenje je u toku, o čemu će kasnije biti riječi) ; 28
