ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 196

Radenko R. Radojčić, Društvena samozaštita u arhivu. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 195—198. SKH. Nestručan postupak s registraturnom građom može prouzrokovati upravo nesagledive posljedice. Krivični zakon SFRJ (»Službeni list SFRJ«, br. 44/76) u članu 182 predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora ukoliko službena osoba, između ostalog, propusti dužnost nadzora pa time nastane šteta veća od 100.000,00 dinara. Ne treba posebno reći da otjecanje relevantnih informacija koje bi nastupilo zbog lošeg rada registrature ili odsustva nadzora može imati neuporedivo teže posljedice. Ukoliko arhiv, kao stručna institucija, ne ispuni svoju zakonsku obavezu nadzora nad registraturom, tada on u slučaju zloupotrebe snosi i dio odgovornosti. Ali, na drugoj strani, arhiv nije u mogućnosti da vrši kvalitetan nadzor nad registraturama zbog nedovoljnih materijalnih sredstava koja za njihovu djelatnost odvaja društvena zajednica. Nedovoljno stimulirani, kadrovski neekipirani, ali i prilično neorganizirani, nisu u mogućnosti ispuniti sve one zadatke koje je pred njih stavio Zakon. Doda li se tome i kronično pomanjkanje premišnog prostora, slika će biti potpuna. Historijski arhivi obrađuju arhivsku građu pohranjenu u njih, a vrše i nadzor nad obradom registraturne građe u registraturama. Za ilustraciju arhivske obrade građe u arhivima može nam poslužiti arhivska građa SKH, koja je zbog svoje unutrašnje strukture izloženi ja zloupotrebi negoli druga građa.

2 U 53,8 posto arhiva obradom arhivske građe SKH ne bavi se kao svojim osnovnim poslom niti jedan stručni arhivski radnik. Čak 23 posto arhiva navode da je arhivska građa Partije, pohranjena u njih, sređena do nivoa registraturnog pomagala. Registraturna pomagala formiraju se u registraturama u skladu s pozitivnim propisima (djelovnici, povjerljivi i strogo povjerljivi djelovnici, indeksi, popisi akata, različite evidencije, interne dostavne knjige, itd.). Drugim riječima, navedeni historijski arhivi nisu od preuzimanja registraturne građe (60-tih godina) do danas na sređivanju i obradi radili gotovo ništa. U tim istim arhivima pohranjeno je 246 dužinskih metara građe, što iznosi 18,7 posto arhivske građe Partije u arhivima SRH. Na drugoj strani, registraturna obrada u registraturama provodi se vrlo šaroliko — ovisno o mašti i domišljatosti za to zaduženih radnika. Obilaskom određenog broja registratura OUR-a d radnih zajednica uvjerili smo se da postoji cijela lepeza pristupa registraturnoj obradi — od spaljivanja, bacanja, prodavanja u stari papir, pa do smišljanja vrlo originalnih regula uredskog poslovanja. Treba li uopće pominjati koliko je zloupotreba olakšana na neobrađenoj građi? Ako želimo onemogućiti zloupotrebu, moramo prethodno znati kojom građom raspolažemo, a to, na žalost, možemo postići tek ako građu, makar i sumarno, sredimo. 2 Iako je Centralni komitet SKH donio Odluku o predaji sređivanju i korištenju arhivske građe SKH od 26. 04. 1962. i Uputstvo o primopredaji arhivske građe organizacija i rukovodstava SKH od 26. 02. 1963. godine, djelomično 20-godišnje neprovođenje navedenih akata od strane arhiva u SR Hrvatskoj, derogirali su, de facto, te propise. 196