ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 197
Radenko R. Radojčić, Društvena samozaštita u arhivu. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 195—198. Historijski arhivi čuvaju arhivsku građu i provode nadzor nad čuvanjem registraturne građe. Mjere protuprovalne zaštite provedene su u 38,5 posto arhivskih ustanova, u 38,5 posto ta je zaštita provedena djelimično (zastarjela ili dijelom neispravna oprema, zaštićen samo jedan dio građe i si.), dok u 23 posto historijskih arhiva uopće nisu provedene mjere protuprovalne zaštite. 3 Mjere protupažarne zaštite provedene su (iako uglavnom zastarjelom opremom) u 76,9 posto arhiva, u 15,4 posto takva je zaštita djelimično provedena, dok u 7,7 posto te mjere uopće nisu provedene. Čuvarska služba nije organizirana u 53,8 posto arhiva, u 7,7 posto djelimično jeste, dok u 38,5 posto ta služba postoji. U historijskim arhivima mikrofilmira se, u svrhu zaštite, uglavnom starija građa. Najnovija građa, inače značajan izvor sigurnosnih informacija, u pravilu se ne mikrofilmira. 4 Iako stanje zaštite u historijskim arhivima ne zadovoljava (izuzevši HA Karlovac), situacija je u registraturama mnogo lošija. Registraturna je građa najčešće nezaštićena i pristupačna gotovo svakom tko to želi. U nas ne postoje jedinstveni kriteriji u pogledu korištenja arhivske građe. Direktoru arhiva dano je pravo diskrecione ocjene da procjeni kada će, kome i pod kojim uvjetima dati na korištenje građu »kojom se mogu povrijediti javni ili osobni interesi« (čl. 36, st. 2 Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima). Svaki historijski arhiv prilazi problemu korištenja građe na svoj način, često dijametralno suprotan od pristupa u drugim arhivima. Čak i dijelom istih arhivskih fondova imaju u različitim arhivima različit tretman u korištenju (npr. poslijeratna arhivska građa SKH, građa Saveza slobodnih zidara i si.). 5 U korištenju registraturne građe u registraturama vlada još veća šarolikost. Zaštiti tajnih podataka registrature prilazi se na različite, katkad i vrlo komične, načine. 6 Da bi se ta situacija poboljšala, potrebno je da registrature znaju što i kako treba da rade, tj. moraju biti nadzirane od strane nekog tko je za to kvalificiran i zakonski ovlašten — od arhiva. U obavljanju svojih svakodnevnih funkcija arhivske se ustanove češće sučeljavaju s tajnim podacima no ostali. Svi oni koji na pravno a Od 1945. godine do danas nije zabilježena niti jedna provala u arhive na području SR Hrvatske, ali je bilo dosta slučajeva da arhivska građa »nestane« iz arhiva, a dešavalo se i da je građa postajala predmet kupoprodaje. A Kvalitetne mjere zaštite arhivske građe ne mogu se provesti s tragikomično niskim materijalnim sredstvima, koja za tu namjenu izdvaja društvena zajednica. 5 Upravo se neujednačenosti tih kriterija može zahvaliti da npr. jedan historijski arhiv dade u periodu 1975—1982. god. na korištenje arhivsku građu Partije različitih stupnjeva povjerljivosti pedeset trojici istraživača iako je građa bila potpuno nesređena! 4 Jedna je registratura na području varaždinske regije prije 15-ak godina zaštitila svoju građu — zakopavanjem u vinograd. Vinovnici »zaštite« su u međuvremenu umrli, pa se osim zapisnika o zakopavanju, građi zametnuo svaki trag. 197