ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 165
Stjepan Šišan, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. st-. 143—175. gradi, stočarstvo, ergela), zatim od šuma i lova, od građevinskog ureda i drugo. Postoje sačuvani i dobro vođeni podaci o prinosima usjeva sa pojedinih ekonomija kao i vrste kultura, radovi, uložena sredstva u obradu i čisti prihod. Najznačajnije ekonomije ili gospodarstva su bile: Jakobovac, Grabovo, Pajzoš, Lipovača, Ludvince, Palača, Gaboš, Lužac, Gornjak i Ada. Za ilustraciju navodimo da je 1905. g. vlastelinstvo dobilo za prodanu pšenicu i kukuruz 1,025.823 krune' 8 . Sijali su pšenicu, suražicu, ječam, zob, grašak, bob, grahoricu, razne vrsti djeteline, repu i drugo. Od posebnih kultura spomenut ćemo konoplju, lan te plantažu hmelja koja je 1927. g. zapremala 10 jutara a već slijedeće godine 22 jutra. Zanimljivo je pratiti prinose usjeva. Tako je npr. 1847. g. po jutru prosječno dobiveno oko 750 kg pšenice, 1910. g. 1.100 a danas i do 40.000 kg. Obrada zemlje se vršila pretežno pomoću volova i konja", a koncem prošlog stoljeća dolaze parni plugovi i drugi strojevi. Već na prijelazu stoljeća posebna se pažnja počela posvećivati agrikulturi. Usko su surađivali sa Kemijskim zavodom u Križevcima i drugim poljoprivrednim ustanovama naročito iz Mađarske. Primjenjivali su rano umjetna gnojiva, vodili računa o konzerviranju vlage u tlu kao i o nauci o bakterijama. Vršeni su pokusi o najboljim sortama sjemena za pojedine kulture. Već krajem prošlog stoljeća uveli su jesensko oranje za proljetnu sjetvu, kukuruz su počeli sijati početkom travnja, a ne kao do tada početkom svibnja, sijali su bob, grahoricu i djetelinu za prehranu zemlje. Kad su se 1893. g. pojavile žitarične muhe (cecidonia destructor) opao je urod na svega 2—3 mtc. po jutru. Vlastelinstvo je primijenilo sijanje poslije 10. X, jer tada ne lete više te muhe i tako je očuvalo usjeve od infekcije. U svemu tome slijedili su vlastelinstvo okolni seljaci tako da je ono vršilo izravni i neizravni utjecaj na agromelioaciju i optimalnu obradu tla u Slavoniji i Srijemu. Zavodi za oplemenjivanje sjemenja davali su najbolje kvalitete sjemenja, u ergelama su se uzgajale rasne pasmine konja, kod tova stoke koristila se racionalna ishrana; vršena je redovna kotrola muznosti krava, forsirali su proizvodnju industrijskih biljaka, tako da je vlastelinstvo u drugoj polovini XIX st. spadalo među najuzornija gospodarstva u Južnoj Evropi. Među industrijskim biljkama spomenut ćemo sijanje lana, konoplje, šećerne repe, hmelja i drugo. Za svoje potrebe a nešto i za tržište podiglo je vlastelinstvo 1919. g. tvornicu žeste u Ludvincima, iako su tražili dozvolu za nju još prije prvog rata. Kao sirovina je služila kukuruz i šećerna repa, a ostaci su se koristili za tov stoke i gnojivo. Godišnja proizvodnja alkohola se kretala oko 2.000 hklt 20 . ' 8 Kvintal pšenice stajao je tada oko 20 kruna. " Godine 1921. imali su 408 tegleća konja i 388 tcgl. vola. 05 HAO, Vuk. vlastelinstvo, kut. br. 459. 165
