ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 166

Stjepan Sršan, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 143—175. Ovdje ćemo, po abecednom redoslijedu, nabrojiti ekonomije ili pustare vlastelinstva sa njihovim vremenskim rasponom i istaknuti najvažnije knjige i spise koje čuva HAO. Ada (br. 1162—1179) od 1907—1917. god. Gaboš (br. 1180—1209) od 1892—1929. god. Gornjak (br. 1210—1229) od 1901—1921. g. Grabovo (br. 1230—1270) od 1902—1943. g. Jakobovac (br. 1271—1291) od 1900—1926. g. Klisa (br. 1292—1301) od 1916—1920. g. L i p o V a č a (br. 1302—1344) od 1900—1922. g. Tu se nalazi poznata ergela Lipicanera ,te se nalaze ujedno i podaci o konjogojstvu. L u d V i n c i (br. 1345—1368) od 1900—1921. Lužac (br. 1369—1503) od 1896—1926. godine. Na ovoj se pustari nalazi stoka, posebno krave muzare pa se nalaze i podaci o stoki, mužnji, cijepljenju i slično. Ovčara (br. 1504—1530) od 1901—1944. g. Tu je bila radionica, stoka, napose ovce, te se nalaze osim poljoprivrede i podaci za ovčarstvo i radionicu. Pajzoš (br. 1531—1605) od 1901—1943. g. Na ovoj ekonomiji su se nalazili vinogradi i podrumi te postoje podaci i za vinarstvo. Palača (br. 1606—1664) od 1896—1923. g. Petrov ci (br. 1665—1675) od 1912—1931. god. Ovdje se nalazi šumarija te se nalaze podaci i za šumarstvo, lov i ribolov. Tompojevci (br. 1682—1690) od 1904—1945. g. Sačuvane su uglavnom knjige o obračunu drveta jer se i tu nalazila velika šumarija. Vukovar (br. 1691—1760) od 1882—1945. g. ima osim Obračuna n a t ur a 1 i j a te registra radova i podatke o vrtu, dvorcu odnosno isplati slugu, skladišne knjige i slično. Svaka ekonomija je imala svoje knjige kao Gruntovnicu, iz koje je vidljivo količina zemljišta, kulture, zatim Obračun naturalija, tj. usjevi, žetva i urodi, knjige primitka i izdatka i si. XII Posjedovne knjige Većina posjedovnih knjiga nastala je prije i poslije ukidanja feudalne reforme, kada su seljaci dobili pravo vlasništva nad urbari jalnom zemljom, a izvanselišnom uz mogućnost odkupa. Od svakog mjesta i seoske općine postoje posjedovne knjige i listovi. Po njima se može pratiti formiranje pojedinih sela i općina kao samostalnih seoskih zajednica, odnosno njihovog seoskog hatara, stvaranje seoskih materijalnih dobara, šumskih površina i pašnjaka, zatim agrarni odnosi naročito kroz agrarnu reformu u XX st. sve do 1945. godine. Budući da su knjige velikog formata, to su one složene po općinama u XXX većih omota i numerirane od I

—XXX po abecednom redoslijedu. U njima se nalaze 166