ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 164
Stjepa' Sršaa, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 143—175. Nova raspodjela zemljišta je imala za posljedicu da je vlastelinstvo imalo veće ili manje komplekse zemlje po raznim mjestima i lokacijama. Najveći kompleks u jednoj cjelini bio je onaj u Palači sa preko 5.000 jutara a najmanji u Korođu sa samo jednim jutrom. Na njive je otpadalo oko 10.000 jutara, toliko na šume dok je ostalo bilo potkućnice, livade, pašnjaci, vinogradi, šaš, močvare i slično. Godine 1891. kupio je grof Karlo plemićko dobro Gaboš i Adu u površini od oko 2.500 jutara i pripojio ga svojem posjedu. To je dobro do tada posjedovao barun Ivan Dobrzensky koji je 1883. g. Gaboš izdao u zakup osječkoj firmi Sorger Jac, et comp., a Adu 1886. g. Antunu Plazerianu također iz Osijeka. Tako je 1915. g. cijela površina vukovarskog posjeda iznosila: a) poljoprivredni kompleksi 13.782 jutara b) šumske površine 12.372 jutara c) vinogradi 90 jutara d) ostalo 6.756 jutara ukupno 33.000 jutara Godine 1919. dolazi do agrarne reforme i ekspropriacije veleposjeda. Najprije je donesen zakon o sekvestraciji tj. o zabrani otuđivanja i opterećivanja zemljišta, a 1920. je dana mogućnost seljaku da može otkupljivati veleposjednički višak zemlje na 4 godine. Godine 1925. je stupio na snagu zakon o likvidaciji agrarne reforme. Konačno je 1932. g. vukovarski posjed sveden u slijedeće granice: a) uži maksimum 521 jutara b) širi maksimum 348 jutara c) supermaksimum 1417 jutara (zbog držanja ergele i stoke) d) šume 10.383 jutara e) građevinska zona 44 jutara f) u ime patronata 90 jutara dakle svega 12.803 jutara. Godine 1937. donio je Okružni sud u Osijeku odluku o razrješavanju porodičnog povjerbinskog dobra grofa Eltza. Prema tom rješenju malodobni grof Jakob je dobio 3/4, a malodobna grofica Jozefina 1/4 imovine, dok je najbliža rodbina dobila novčanu godišnju apanažu. Godine 1945. izvršena je primopredaja bivšeg vlastelinskog dobra grofa Eitz te je ono postalo opće narodna imovina 17 . A sada ćemo dati nekoliko natuknica o prihodima vlastelinstva kao mala ilustracija dok se ostalo nalazi u samoj građi fonda. Od 1848— —1945. g. vlastelinstvo je uglavnom crpilo svoje prihode od regalnih prava (mlinarina, ribolov, malta itd) zakupa kuća i zemljišta, od prihoda koji su dolazili iz vlastite režije (poljoprivreda u vidu ekonomije, vino17 HAO, Vuk. vlastel., kut. br. 578 164
