ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 163

Stjepan Sršan, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 143—175. X Jugoslavensko dd blagajna i ormara iz armiranog betona (skraćeno BOB) Vukovar BOB je utemeljen u Vukovaru kao nastojanje da se dio proizvodnje početkom XX stoljeća na vlastelinstvo prebaci sa čiste poljoprivrede na industriju. Domaće dioničko društvo je prekupilo patent švicarskog inženjera Wernera Thoriga. Najveći broj dionica imao je grof Karlo Eitz, njih 2/3. Poduzeće je zapošljavalo 44 radnika a godišnji kapacitet iznosio je oko 400 kasa iz armiranog betona raznih veličina. To je bila 1921. g. jedina tvornica takve vrste u Južnoj Evropi. Roba se prodavala u državi SHS te nešto u Bugarskoj i Engleskoj. Budući da je tadašnja vlast u Beogradu naručivala takve kase izvan zemlje, zapostavljajući domaće proizvode, to je uskoro BOB došao u težak ekonomski položaj. Poduzeće je nastojalo da država kupuje njihove proizvode, koji su bili od istog patenta kao i uvozni, ali nije ništa pomoglo. K tomu je nadošla rana smrt grofa Karla koji je bio glavni dioničar, pa je 1923. g. preuzeo poduzeće grof Hinko Khuen Belassi iz NuŠtra i knez Ervin Lobkovic iz Vukovara. Već 1925. g. nalazi se ova tvornica u velikoj financijskoj krizi te je zbog nelikvidnosti robe i deficita novca zaključeno da se BOB likvidira. To je učinjeno 1927. g. Zaista je šteta što takvi pokušaji, zbog državne politike, nisu uspjevali u domaćim rukama. Od knjiga spominjemo Knjige zapisnika skupština, knjiga ponuda i prodaje, tekući računi, dnevnici (br. 1129—1161) u vremenu od 1922—1927. g. XI Pu stare i ekonomije (gospodarstva) Ukidanjem feudalnih odnosa 1848. g. mijenja se izgled i poslovanje vukovarskog vlastelinstva. Seljaci, dotadašnji kmetovi vezani uz zemlju i razna podavanja, postali su slobodni vlasnici urbarijalne zemlje, a sela samostalne općine sa svojim hatarom, dok je vlastelinstvo prešlo na krupni kapitalistički veleposjed. S tim u skladu se reorganizira i uprava na vlastelinstvu, njeno poslovanje i obrada, broj stalnog osoblja i drugo. Od nekadašnjeg urbarijalnog zemljišta na vlastelinstvu je otpalo u 28 mjesta na 1314 selišta slijedeće: a) 2435 jutara potkućnice b) 38.631 jutara oranica i livada c) 9.416 jutara pašnjaka d) 1.123 jutara vinograda e) 2.875 jutara za putove, ceste u svemu 52.884 jutara pripalo je seljacima. Od industrijalnog zemljišta otpalo je 5.266 jutara, dok je alodijalne zemlje ostalo u rukama vlastelinstva 27.949 jutara, od čega je gotovo polovica bila pod šumom. A cijeli prijašnji posjed imao je 87.708 jutara. 163