ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 144

Ružica Kolarević-Kovačić. Standardi i norme u speoijalnim bibliotekama s osvrtom na arhivske biblioteke. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 135—146. savjetovanju o kojem je riječ i problemima informatike, ističe: »U Predsjedništvu smo bili uvjereni da na tom planu mogu veoma mnogo da nam pomognu kolege bibliotekari u našim arhivima, jer bibliotečka struka u svijetu i kod nas već posjeduje određena iskustva. Ona je ranije od nas zakoračila na puteve rješavanja problema informatike u svjetskim i domaćim okvirima«.

32 Aanalizom stanja arhivskih biblioteka, koju je izvršio dr Miroslav Luketić, vidljivo je bogatstvo naših biblioteka arhivskih (samo npr. SR Hrvatska je g. 1979. u arhivskim bibliotekama imala više od 157.000 naslova knjiga i više od 5.300 naslova periodike), ali i njihova raznolikost, kako u obradi knjiga (počevši od inventarne knjige pa do izradbe kataloga) tako i u položaju biblioteke u okviru arhiva i vremenu rada u njoj. Već tada, s obzirom na veličinu bibliotečnog fonda pojedinih biblioteka, nameće se i pitanje i potreba da se »utvrdi da li treba pred sve arhive postaviti iste zahtjeve kada je u pitanju organizacija rada biblioteke«

33 i predlaže se da se sve arhivske biblioteke s više od 500 bibliotečnih jedinica potpuno organiziraju biblioteku i odrede »kvalifikovano«

34 lice za vođenje bibliotečnih poslova. Utvrđuju se i zadaci biblioteke, a ujedno se ističe da »moderna arhivska biblioteka treba da preraste u svojevrsni referalni centar u kome će se sticati podaci o tome kakva knjiga postoji i gdje, sa mogućnošću međubibliotečne pozajmice«.

35 Ovim je zapravo izvršen i prvi korak k standardizaciji arhivskih biblioteka. Arhivisti ne samo da su shvatili potrebu za organizacijom biblioteke u vlastitom arhivu nego su nastojali da se omogući rad u biblioteci stručnjaku bar u izvršavanju osnovnih zadataka. No, time nije riješen problem kadrova u arhivskim bibliotekama i pored svih nastojanja niti jedna arhivska ustanova ne pridržava se standarda, ne zato što ne želi, već zbog niza opravdanih razloga od kojih je i jedan od bitnih razloga — finansiranje kadrova u arhivskoj djelatnosti i nedostatak i arhivskog kadra. Tako u većini naših arhivskih biblioteka radi najčešće jedan bibliotekar bez obzira na veličinu knjižnog fonda, broj korisnika i drugo. Samo jedna biblioteka (Biblioteka Arhiva Hrvatske) zaposlila je u toku g. 1984. knjižničara. Naime, u većini arhivskih biblioteka rade ljudi s visokom školskom spremom (najčešće sa završenim fakultetom — grupa: povijest a rjeđe hrvatski ili srpski jezik s književnošću) s položenim stručnim ispitom (najčešće arhivističkim na. Smernice za sastav fonda u arhivskim bibliotekama. Arhivist, 30/1980. Br. 1. str. 111—117; Mirković, Ljiljana. Stručno osposobljavanje u arhivskim bibliotekama. Arhivist, 30/1980. Br. 1. str. 119—123. 32 JeumoVić, Radomir. Savetovanje arhivskih radnika Jugoslavije u Novoj Gorici (15. — 17. XI. 1979.). Arhivist, 30/1980. Br. 1, str. 2. 33 Tadić, Katica. N. djelo, str. 107 34 Tadić, Katica. N. djelo, str. 107 35 Bogdanović, Radomir. Okrugli sto časopisa »Arhivist« o publikaciji Priručnik iz arhivistike. (Diskusija Mr. Ljiljane Mirković). Arhivist, 30/1980. Br. 1. str. 155. 144