ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 145
Ružica Kolarević-Kovačić. Standardi i norme u specijalnim bibliotekama s osvrtom na arhivske biblioteke. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 135—146. a samo poneki bibliotekarskim). U većini arhivskih biblioteka bibliotekar ne samo što radi sve poslove pri obradi bibliotečnog fonda (od narudžbe knjige, preuzimanja knjige, stavljanja naljepnica pa sve do stručne obrade i ulaganja knjige u police) nego pomaže u arhivističkim poslovima ili daje potrebne informacije (odnosno dežura u arhivskoj čitaonici) ne samo o bibliotečnoj građi već i arhivskoj. U manjim arhivskim bibliotekama rade radnici sa višom a samo ponegdje sa srednjom spremom pola radnog vremena, dok drugi dio radnog vremena radi na arhivskim poslovima. Mora se priznati da često uz najbolju volju pojedinaca većem broju radnika u arhivskim bibliotekama otežano je praćenje svih bibliotečnih novosti ili se ono uglavnom svodi na proučavanje nužnih propisa i zakona, i vrlo rijetko je omogućeno radnicima arhivskih biblioteka da sudjeluju na skupovima i savjetovima bibliotekara i da izmjene svoja znanja i iskustva sa stručnjacima srodnih — drugih specijalnih biblioteka ili da iznesu svoje probleme i slično. Jedino arhivi većih biblioteka (republički, a rjeđe historijskih arhiva) ponekada planiraju sredstva da svog bibliotekara pošalju na savjetovanje bibliotekara, a o daljem usavršavanju bibliotekara (postdiplomskom, dodiplomskom studiju i si.) ne može se u dogledno vrijeme ni razmišljati. Iako se u većini arhivskih biblioteka osim obaveznih evidencija (inventarne knjige i abecednog kataloga, kataloga periodike) vodi i predmetni ili stručni katalog, a za potrebe arhivskih radnika izrađuju i razne vrste bibliografija (tematske i si.), svaka od biblioteka ih radi za sebe i svoj krug korisnika, odnosno među arhivskim bibliotekama, dakle, nema povezanosti. Iako je već na spomenutom savjetovanju u Novoj Gorici prihvaćen prijedlog da biblioteke republičkih arhiva vrše matičnu službu za arhivske biblioteke svoje republike, ipak se mora konstatirati da su rijetke biblioteke koje su tražile pomoć ili savjet Matične arhivske biblioteke (s iznimkom historijskih arhiva Rijeka, Split, Karlovac i Zagreb). Pa i već spomenuta Podkomisija za arhivske biblioteke stavila je sebi kao prioritetan zadatak upravo rad na međusobnom povezivanju arhivskim biblioteka i racionalizaciji poslova u njima (izradom bibliografije periodike, bibliografije arhivističkih članaka iz pojedinih stranih i domaćih časopisa, pružanje pomoći pri klasifikaciji djela i si.) da bi na taj način omogućila i međusobnu razmjenu stručnih časopisa ili pojedinih djela (duplikata). No, na tim zaključcima se zapravo i stalo i Podkomisija iz niza razloga nije nastavila započeti rad i nije ostvarila potpuno postavljene zadatke. To ipak ne znači da standardi ne prodiru u arhivske biblioteke. Istina je da se oni sada primjenjuju samo u najvećim arhivskim bibliotekama ali valja se nadati da će ih uskoro primjenjivati i sve ostale arhivske biblioteke ne samo na bibliotečnu građu već će na njihovu primjenu uputiti i arhivske radnike pri obradi pojedinih vrsta arhivske građe, kao što su npr. zbirke stampata (leci, plakati i si.), zbirke fotografija, kartografske zbirke i druge (standard ISBD (MBM); ISBD (CM) i dr.) 145
