ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 143
Ružica Kolarević-Kovačić. Standardi i norme u specijalnim bibliotekama s osvrtom na arhivske biblioteke. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 135—146. 5. Standardi koji se odnose na stručne službe i način pružanja informacija. Tim se standardima ističu putovi kojima se pružaju informacije, kao što su npr.: a) putem referentnih bibliografskih i dokumentalističko-informativnih usluga (izrada tematskih bibliografija iz stručne literature, upute korisnicima i si.), b) diseminacijom selektivnih informacija, c) posudba bibliotečne građe iz vlastitog fonda ili iz drugih središta i izvora (posudba originala, kopija, mikrofilma i si.), d) cirkulacija časopisa na taj način da se upoznaju zainteresirani radnici putem biltena ili sličnih publikacija s novim časopisima, izlaganjem novo pristiglih časopisa u posebnim policama (vitrinama) ili upozoravanjem pojedinaca na područja koja ih zanimaju. Ovo posljednje uvjetuje ne samo dobro poznavanje područja rada u radnoj organizaciji u čijem je sastavu biblioteka već i poznavanje svakog pojedinca i znanstvenog radnika i djelokruga njegova rada, e) razmjenom vlastitih publikacija. Na žalost, mora se konstatirati da je većina arhivskih biblioteka još daleko od toga da primjenjuje sve navedene standarde. Naime, sve do nedavna kao i većina specijalnih biblioteka i arhivske biblioteke su se nalazile u nezavidnom položaju, jer biblioteka u tim organizacijama čak i onda kada je u njoj radio i stručnjak, nije smatrana ravnopravnom ostalim odjelima organizacije, i ovisilo je o stručnosti i snalažljivosti svakog bibliotekara da sam izbori status biblioteke i svoj osobni. Često je to bio težak i mukotrpan put. Ipak, cjelokupan razvoj arhivske znanosti i ostalih grana nauke i tehnike, a naročito informacijskih znanosti, utječe i na promjene u arhivistici, pa i arhivisti počinju shvaćati da je razvoj arhivske biblioteke suvremena potreba i nužnost koja im omogućuje informiranje o najvažnijim dostignućima u arhivistici kao nauci, ali i samoj praksi pri obradi pojedinih vrsta građe, arhivskoj tehnici i dr., te je u okviru Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije prvi put g. 1976. osnovana i Podkomisija za arhivske biblioteke, čiji je prvi predsjednik postao istaknuti i vrijedni bibliotekarski radnik i direktor Opštinskog arhiva u Budvi dr Miroslav Luketić. Podkomisija se aktivno prihvatila posla. Jedan od prvih zadataka bio je da se utvrdi situacija u svakoj arhivskoj biblioteci kako bi se na osnovi postojećeg stanja moglo utvrditi dalje putove rada Podkomisije. Rezultat toga rada bio je vidljiv na savjetovanju arhivskih radnika (u Novoj Gorici) gdje se pretresalo i o radu arhivskih biblioteka i to u dva referata i tri koreferata. 31 Tom je prilikom drug Radomir Jeumović, govoreći o temama na 31 Referati: Luketić, Miroslav. Analiza stanja arhivskih biblioteka u Jugoslaviji. Arhivist, 30/1980. Br. 1. str. 95—103; Kolarević-Kovačić, Ružica. Arhivske biblioteke kao integralni dio arhivskog informacijskog sistema. Arhivski vjesnik, 26/1983. sv. 26. str. 157—163; Koreferati: Tadić, Katica. Organizacija biblioteke u arhivu. Arhivist, 30/1980. Br. 1. str. 105—109; Kronevska, Sulta143
