ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 129

Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. za pohrani van je programa i podataka, te uz priključenje do 4 terminala za unos ili pristup podataka. To odgovara potrebama za obradu manjih fondova, odnosno i većih fondova, ali ne istovremeno. Nakon obrade na priključeni štampač (ovdje do brzine 5000 znakova u sekundi) dobivamo određeno pomagalo u obliku kazala (indeksa) osoba, mjesta, pojmova (natuknica), i godina, a iz memorije se podaci brišu i koriste za rad na drugoj građi. S obzirom na rascjepkanost odjela Arhiva Hrvatske i uz mogućnost priključenja HA Zagreb, nekoga drugog HA, mreža od nekoliko terminala je potrebna.

33 U daljoj fazi priključili bi se HA Rijeka, Zadar, Dubrovnik i Osijek, koji bi za sada mogli raditi potrebne evidencije ili drugu građu, na posebnim terminalima s disketama koje bi se procesirale u zajedničkom centru pri ZZKH. Režijske troškove centra pri ZZKH snosio bi RSIZ za kulturu. Po potrebi i dogovoru magao bi se u centru pri ZZKH osigurati on-line pristup i unos podataka u središnje računalo, posebno za tekuće evidencije po SAS-u o informativnoj arhivskoj djelatnosti, o kojima je već bilo govora. Time bi se oblikovale baze podataka za sve osnovne evidencije i prateće pokazatelje razvoja arhivske službe u SRH.

34 NACRT STRUKTURE ARHIVSKOG INFORMACIJSKOG SISTEMA (AIS) (TEZE)

35 1. Potrebe i uvjeti izgradnje arhivskoga informacijskog sustava (u daljem tekstu AIS) u republikama i pokrajinama SFRJ — uključujući i arhive koji čuvaju arhivsku građu organa federacije. 33 U pogledu fondova d zbirki koje bi se mogle u prvoj fazi procesirati, osim indeksa za ranije navedene zbirke (Kartografska zbirka, kartoteke i si.), AOP u arhivu primjenjuje se dakako i na izradi informativnih pomagala, v. odlomak »Bases des données archivistique informatisees« u studiji J. B. Rhoads, n. dj. (v. bilj. 19) str. 13 i d., kao i spomenuti priručnik »EDV in Archive — Ein Ratgeber«, n. dj. 34 O informacijskim sustavima osobito u kulturi (arhivi, biblioteke, muzeji i dr.) usp. studiju M. Tuđmana, Struktura i geneza informacijskih sustava, Arhivski vjesnik, sv. 25/1982, str. 65—90 (i tamo navedenu literaturu). 35 U prilogu su donesene teze za nacrt strukture arhivskog informacijskog sustava u arhivima u SRH, odnosno u Republikama i Pokrajinama u SFRJ. I ovdje naglasak mora hiti na povezanosti s drugim sustavima u kulturi i znanosti, jer se nikako ne bi moglo govoriti o nekom izoliranom AIS-u. Teze su bile na diskusiji od strane SDARJ-a prije savjetovanja u Neumu, 1982. g. Na savjetovanju i kasnije u diskusiji, naglašena su dva pitanja. Prvo, da li će se zaključiti da se sve evidencije trebaju voditi kao kompjuterizirane baze podataka, što je u razgovorima ocijenjeno za sada kao nerealno, pa je u zakključcima sa savjetovanja i u tekstu Samoupravnog sporazuma o informativnoj djelatnosti u SFRJ, rečeno da će se podaci o fondovima i zbirkama proce129