ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 130
Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. 1.1. 0 informatici u arhivima, o informacijskoj djelatnosti u arhivima — kako i o primjeni AOP u arhivima — raspravljalo se u svijetu i kod nas na mnogim arhivističkim kongresima, savjetovanjima i seminarima — te se o tome u stručnim časopisima i publikacijama pojavila i nova obilna literatura. 1.2. Ako AIS ocijenimo kao poluotvoren sustav informacija — u okvirima sadašnjeg trenutka izgradnje AlS-a, još se više nameće potreba njegove razrađenosti i zajedničkog pristupa njegovom širem otvaranju — kako prema unutarnjem planu znanstvenih istraživanja i tekućih potreba (operativnog i historijskog momenta arhivstva) — tako i prema svjetskim zahtjevima za bržim i pristupačnijim protokom informacija i o nama, o našoj zemlji i društvu i njegovim problemima i potrebama, a recipročno o stranim dostignućima (transfer-tehnologije, EURONET, da spomenemo najpoznatije primjere). 1.3. U normativnim tekstovima koji su izrađeni u republikama i pokrajinama — kao i propisi saveznog karaktera — u SR Hrvatskoj, primjerice, formuliran je tekst o »Minimalnim elementima projekta izgradnje informacijskog sistema« — kao potrebni uvjeti za izgradnju nekoga informacijskog sistema, uključujući kao najvažniji invensticijski dio njegovu »hardwarsku« opremu kao tehničku »osnovicu informacijskog sistema«. Ovdje bi, međutim, bilo najviše prostora posvećeno « identifikaciji funkcija« arhivskog IS-a, tj. njegovim osnovnim sadržajima. 2. Organizacijska struktura AlS-a u republikama, pokrajinama i federaciji (tj. u arhivima koji čuvaju građu republika, pokrajina organa federacije). 2.1. Republičkim, pokrajinskim i saveznim zakonskim tekstovima i drugim propisima normirana je i i nformatička djelatnost. 2.2. Primjerice, u SRH na temelju Zakona o informatičkoj djelatnosti iz g. 1977, donesen je i poseban DRUŠTVENI DOGOVOR o zajedničkim osnovama razvoja, izgradnje i povezivanja informacijskih sistema, te razvitka informatičke djelatnosti u SR Hrvatskoj od 25. VII 1981. g. (u daljem tekstu Društveni dogovor). sirati, na bazi Pregleda fondova i zbirki, a također i podaci o mikrosnimljenoj građi. Ostale evidencije će se i dalje voditi ručno, ali će se razvoj arhivske službe usmjeravati tako da će i one prerasti u baze podataka, čim za to budu sazreli uvjeti i mogućnosti. Drugo pitanje, oko kojeg se kasnije vodila diskusija u smislu primjene spomenutog SAS-a, bilo je pitanje ujednačenosti formi evidencija, pa je sadašnje stanje praktički takvo, da svi republički i pokrajinski dokumentacijsko-'informacijski centri vode određeni obavezni minimum podataka u svojim evidencijama (prema spomenutom SAS-u), a da svaka R/P u skladu sa svojim Zakonom i provedbenim propisima i uzusima, vodi obavezne i druge evidencije, na jednom ili više formulara. 130
