ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 115

Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. , . ' formacijske zadaće davanjem arhivske građe na korištenje sve brojnijim korisnicima. Takvi su pomaci u arhivskoj teoriji i novijoj praksi osobito naglašeni u jednom od glavnih referata na X. kongresu u Bonnu, u referatu M. Swifta, iz Državnog arhiva Kanade, pod naslovom »Management and Technical Resources«, kao i u referatu J. E. O'Neilla iz SAD, koji je bio posebno posvećen izradi informativnih pomagala u arhivima upotrebom AOP (»Automation of Archival Finding Aids«).

7 To je sadašnje stanje međunarodne arhivske teorije i prakse, u drugim zemljama. U našoj zemlji opće karakteristike Arhivskog informacijskog sistema i dalje ostaju, nakon prihvaćanja Samoupravnog sporazuma o arhivskoj informativnoj djelatnosti u SFRJ, među ostalim, i ove: a) Izgradnja i razvoj arhivskog informacijskog sistema čija bi se organizacijska struktura zasnivala, prema zaključcima donesenim na savjetovanjima SARJ-a u Beogradu i u Neumu (1981. i 1982. g.) — na mreži dokumentacijsko-informacijskih centara pri republičkim i pokrajinskim arhivima u SFRJ i s referalnim centrom pri Arhivu Jugoslavije — kome bi bili povjereni samo neki zadaci — kako je precizirano u tekstu Samoupravnog sporazuma o arhivskoj informativnoj djelatnosti u SFRJ.

8 U raspravama i u diskusiji na savjetovanju SARJ-a u Neumu, početkom mjeseca studenog g. 1982. kao i na sastancima komisije i koordinacijskog odbora o arhivskoj informativnoj djelatnosti u SFRJ i pri izradbi spomenutog Samoupravnog sporazuma ,i u zaključcima o informativnoj djelatnosti u arhivima u SFRJ, na savjetovanju u Neumu — 7 Radovi X međunarodnog arhivskog kongresa održanog u Bonnu, u rujnu 1984. g. biti će tiskani u časopisu Archivum. Spomenuti referati M. Swifta i James 0' Neilla umnoženi su za potrebe X Kongresa. U pogledu različitih diskusija koje se i dalje vode u stručnim arhivskim krugovima o svrsishodnosti i koristi primjene AOP u arhivima, zanimljivo je jedno mišljenje J. O'Neilla, koje je iznio u spomenutom referatu, naime da će uvijek biti i manjih arhiva za koje možda neće biti racionalno primjeniti AOP bilo za inventare arhivske građe jednog ili više spremišta, a pogotovo ne za pojedinačne dokumente — ali da se u bibliotekarskoj službi SAD pokazalo vrlo racionalno povezivanje u mrežu terminala koji su svi povezani s jednim većim centrom, te je njihova iskoristivost puno bolja i jeftinija: ».. .consequently, a careful examination of the costs weighed against the probable benefits becomes an essential part of determining whether automation should be adopted«. O'Neill nastavlja s prijedlogom da se možda u takvom slučaju arhiv odluči za AOP samo one građe koja je tek pristigla u arhiv, a da se ostala pomagala ranije rađena »ručno« (»manually«) ne obrađuju ponovno automatskom obradom: »It my prove to be more cost-effective to concentrate on automating only additions to the holdings.

..« (O'Neill, n. dj. str. 7.). 8 Pitanje koje će evidencije voditi referalni centar pri Arhivu Jugoslavije podrobnije je definirano i navedeno u čl. 6 ovog Sporazuma. Tu se naime izričito navodi da će se voditi u prvom redu evidencija o općim i tematskim informativnim pomagalima (na bazi pregleda fondova i zbirki), kao i druge evidencije koje se kasnije, u ovoj radnji, navode. 115