ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 116
Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. definitivno je utvrđeno da će djelatnost referalnog centra pri Arhivu Jugoslavije biti zaista strogo referalna, tj. da će raspolagati podacima o građi u okvirima razradbe pregleda fondova i zbirki pojedinih republika i pokrajina, odnosno saveznih organa, kao i s podacima o pomagalima za te fondove i zbirke, a da bi bilo posve neracionalno prikupljati i sama pomagala, osim eventualno ona koja se tiskaju ili umnožavaju u većem broju primjeraka, kako što postoje primjeri za neke fondove i arhive, primjerice u SAP Vojvodini. U skladu s arhivskim zakonodavstvom pojedinih republika i pokrajina, dokumentacijsko-informacij ski centri prikupljali bi i dalje informativna pomagala i druga obavijesna sredstva koja se izrađuju u pojedinim arhivima (regionalnim i drugim) — a koja se tehnički mogu izraditi u kopijama (tipkana, kserokskopirana i si.) — kakva je i dosad bila praksa — na temelju Zakona — pri republičkim arhivima, primjerice pri Arhivu Hrvatske, Arhivu Srbije i drugdje b) Slijedeći princip pri izgradnji AlS-a, a zaista je nezaobilazan, koji negdje uzimaju kao da se razumijeva sam po sebi, ipak ga treba uvijek naglašavati — jest protočnost informacija, i to na recipročnoj osnovi, davanja i primanja informacija, i to ne samo za buduće sudionike spomenutoga Samoupravnog sporazuma, nego i za druge korisnike arhivske građe, kao i kod davanja i primanja drugih relevantnih informacija o toj građi. Tu treba pripomenuti i obaveznu ažurnost u izradi i dostupnosti informacija, svih dogovorenih evidencija kao i eventualnih kompjutoriziranih baza podataka i drugo. Kao primjer o protočnosti informacija u našim arhivima (pa i bibliotekama) na međunarodnoj razini, mogao bi se ovdje spomenuti Vodič za knjižnice i arhive u Jugoslaviji (»A Guide to Yugoslav Libraries and Archives«) koji je tiskan u Columbus, Ohio, SAD g. 1975.' i koji daje bar neke osnovne informacije o arhivskoj i bibliotečnoj građi, posebno, pojedinačno i za sve historijske arhive SRH, na engleskom jeziku. Putem novih izdanja takvih i sličnih publikacija treba te podatke dakako neprestano ažurirati. c) Idući važan princip je i uključivanje AlS-a u druge informacijske sisteme u republikama i pokraijnama (SR/SAP), što je u SRH započeto, među ostalim, i uključivanjem arhivskih informacija u širi bibliotečno-informacijski sistem, kao i povezivanje s drugim informacijskim sistemima u kulturi SRH, te je u Zavodu za kulturu SRH izrađen i Model informacijskog sistema za kulturu SR Hrvatske, u koji uz druge ustanove, ulaze i arhivi, te je Arhiv Hrvatske i jedan od nosilaca tog dugoročnog projekta. S druge strane, arhivi se uključuju i u informacijski sistem znanstveno-tehnoloških informacija (ZTI), a i šire u cjelokupni društveni sistem informiranja (DSI), pa se arhivi u SRH time uključuju i u »Društveni dogovor o zajedničkim osnovama razvoja, * Drugo izdanje tiskano je 1976. g. s nekim novim ažuriranim podacima. 116
