ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 188

Prikazi — recenzije, Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 181—192. Prvi svezak Zbornika sadrži sjećanja na političke prilike i događaje u prvoj polovini 1941. godine. Tu su na prvom mjestu sjećanja Josipa Broza Tita koja sežu do 1927, tvoreći tako uvod u sve ono što se zbivalo nakon arpilskog sloma. Sjećanja V. Bakarića, P. Gregorića, D. Calića, L. Ahmetovića, A. Bibera i dr. govore o radu i djelovanju MK i rajonskih komiteta KP u prvim teškim danima njemačke okupacije i formiranja tzv. NDH. Djelovanje i rad SKOJ-a obuhvatili su u svojim sjećanjima M. Baltic, S. Komar i dr. U prvom svesku su također i sjećanja na rad Narodne pomoći i partijske tehnike, povratak Španjolaca u zemlju, te sjećanja na događaje u vezi s tragedijom u Kerestincu i, na kraju, osnivanje prvih zagrebačkih partizanskih odreda. Drugi svezak Zbornika sadrži sjećanja na zbivanja iz druge polovine 1941. godine. Nekoliko desetaka autora, među njima i S. Markon, J. Culjat, I. Šibi, M. Belinić, opisuju brojne i važne diverzantske akcije u gradu, primjerice napad na ustašku studentsku četu kod Botaničkog vrta, napad na njemačke avijatičare, te sigurno najsjajnija diverzija — ona u Zagrebačkoj pošti. U svojim sjećanjima autori govore o radu partijskih ćelija u ZET-u, Željezničkoj radionici, Zapadnom kolodvoru, te nekolicini tvornica; o radu i djelovanju skojevskih aktiva, odbora i pododbora Narodne pomoći. S. Ogrizović, B. Brlečić i A. Paut u svojim sjećanjima opisuju početak organiziranja i rad AFŽ-a. Zbornik sjećanja »Zagreb 1941—1945« dočarava sve oblike ilegalne borbe, širinu i masovnost oslobodilačkog pokreta 1941. godine u Zagrebu koji u 1942. godinu ulazi još jači, snažniji i masovniji. Te edirane uspomene u mnogome će dopuniti postojeću izvornu građu. D. Kovačec MEĐUNARODNI ARHIVISTICKI TEČAJ, PARIZ 1983. Kao jedini predstavnik Jugoslavije sudjelovao sam na međunarodnom arhivističkom tečaju u Parizu, održanom u siječnju, veljači i ožujku 1983. O ovom tradicionalnom skupu arhivista iz raznih krajeva svijeta kojeg svake godine organizira Direkcija francuskih arhiva, već je dosta pisano u našoj stručnoj literaturi. Za tridesetak godina postojanja njegov rad pratilo je niz naših arhivskih radnika tako da se kroz njihove prikaze u našoj literaturi može pratiti historijat tečaja. Ovogodišnji tečaj pratilo je 35 sudionika. Pojedine su zemlje bile ovako zastupljene: Alžir —• 2. SR Njemačka — 5, Bugarska — 1, Kanada — 2, Obala Slonovače — 1, Ekvador — 1, Grčka — 1, Indija — 1, Italija — 3, Maroko — 1, Nizozemska — 2, Poljska — 1, Čehoslovačka — 2, Jugoslavija — 1, predstavnik. Uz nas goste, tečaj redovito prate studenti četvrte godine Škole povelja kao dio obaveznog nastavnog programa. Ove godine ih je bilo 9. Osim »chartista« (popularni naziv za ove studente) iz Francuske su još bila dva slušača. Predavanja su bila raznolika. Za arhiviste koji već imaju radnog iskustva nije bilo značajno novih spoznaja. Najveću vrijednost imaju neposredni kontakti s kolegama iz drugih zemalja i Francuske koji pružaju mogućnost komparacije vlastitih i tuđih dostignuća, problema i specifičnosti. Kao što svaka zemlja ima svoju određenu fizionomiju tako i njezina arhivska praksa ima specifičnosti. Dobar poznavalac arhivistike mogao bi, analizirajući organizaciju arhiva, doznati puno o dotičnoj zemlji. Praktični dio staža sastojao se od obilaska arhivskih i srodnih ustanova. Tako smo imali priliku vidjeti: fotografski laboratorij Nacionalnog arhiva, restauratorske radionice, odjel planova i karata, službu za pečate, spremište suvremene grade u Fontainebleau. Osim toga posjetili smo Diplomatski arhiv, sjedište Francuske dokumentacije, vojne arhive, neke departmanske arhive, Nacionalnu biblioteku, Školu povelja, Historijsku biblioteku grada Pariza. Obi188