ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)
Strana - 189
Prikazi — recenzije, Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 181—192. lasci raznih arhivskih ustanova Francuske bili su svakako korisniji od teoretskih predavanja u okvirima općenitih postavki koje su svima nama manje-više dobro poznate. Ovogodišnja predavanja obuhvatila su slijedeće teme: arhivsko zakonodavstvo, organizaciju arhivske službe u Francuskoj, odnos arhiva i departmanske i regionalne uprave, arhivske zgrade, načela sređivanja, izlučivanja i odabiranja, mikrofilm i reprografije, izdavanje građe na korištenje, prikupljanje građe ministarstava, međuarhivska spremišta, zaštitu arhivske građe, francuske arhive i informatiku, arhivske muzeje i historijske izložbe, kulturnu animaciju u departmanskim arhivima, osobne i obiteljske arhive, notarske arhive, veze arhiva s javnošću, arhivi privrednih organizacija, ekspertizu rukopisa, moderne vjerske arhive, francusko ministarstvo kulture, arhive u zemljama u razvoju, audiovizualne arhive, međunarodne organizacije za historijska istraživanja, švicarske arhive, zapadnonjemačke arhive, Međunarodni arhivski savjet. Od nabrojenih tema tri su posebno zaokupile pažnju nas, stranih, arhivista: problem informatizacije arhiva, problem prihvata i obrade nove građe, te problem audio-vizualnih arhiva. U sklopu Nacionalnog arhiva formiran je poseban odjel za informatiku. Zadatak tog najmlađeg odjela je da koristi dostignuća kompjutorske obrade na tri razine: razina već sređene i obrađene građe u arhivu, razina građe koja nastaje sada, razina novih, budućih vrsta arhivske građe. Kada je riječ o već obrađenoj građi primjena kompjutora omogućava usavršavanje postojećih informativnih pomagala. Tako se zastarjeli inventar ažurira najnovijim rezultatima povijesne kritike ili se stvara baza toponomastičkih podataka s referencama svih varijanata u izvorima. Prave se novi iscrpni inventari značajnih fondova u kojima se građa ne sistematizira samo kronološki već i po vrsti spisa, imenima, zanimanjima, predmetima itd. Kompjutorizacija omogućava pravljenje unakrsnih kartoteka. Suvremena građa koja svakodnevno nastaje i koja se predaje arhivima prestankom njezine važnosti za upravu, odmah se i kompjutorski obrađuje. Uz fond koji se predaje arhivu obavezan je numerički popis jedinica koji se unosi u kompjutor s dodatnim podacima o smještaju u spremištu, uvjetima izdavanja i si. Pogled u budućnost arhivistike upućuje na već sada prisutnu građu koja svojim izgledom i oblikom zahtijeva sasvim drugi način čitanja od onog stalnog naginjanja arhivista nad rukom pisani tekst. Umjesto spisa suvremene institucije predaju arhivu građu u obliku magnetskih vrpci i ostalih materijala na kojima su elektronskim putem ubilježeni podaci o njihovom poslovanju. Problemi u vezi s ovom građom su slijedeći: evidentiranje građe, odabiranje fondova koji će se trajno čuvati, prikupljanje informatičke dokumentacije koja će omogućiti njihovo kasnije korištenje. Građa na magnetskoj podlozi mora se čuvati u posebnim spremištima zaštićenim od vode, vatre, prašine, magnetizma. Za nas je posebno zanimljiva druga tema. Kako Francuzi izlaze na kraj s masom arhivske građe koju proizvodi suvremena administracija? Ta građa nije smještena u arhiv već u tzv. Grad suvremene arhivske građe, kompleks zgrada u Fontainebleau. Od 10 identičnih objekata, svaki kapaciteta 80 dužinskih km građe koji su u planu, do sada je izgrađeno 2. Prvenstvena namjena ovih spremišta je da služe kao međuarhivi. Svake godine ministarstva dostavljaju građu koja ovdje biva pohranjena. Nakon 30 godina postati će to arhivska građa, a do tada je može koristiti samo dotično ministarstvo. Građa stiže u spremište već arhivistički obrađena. Pri ministarstvima postoje delegirani arhivisti Nacionalnog arhiva koji se brinu za izradu liste građe koja će se predati. Prilikom prijema građe podaci s ove liste unose se u kompjutor. U 1982. preuzeto je 11,3 km građe. U toku godine administracija je imala 34000 zahtjeva za izdavanjem. Građa se dostavlja za 48 sati, a dovoze je kamionima jer je spremište udaljeno od Pariza 65 km. Samo u hitnim slučajevima dostavlja se 189
