ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 81

Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. duplikata, a do 1866. dovršen je d stručni katalog sastavljen prema rasporedu kataloga Kraljeviske knjižnice u Münchenu. Smodekov stručni katalog imao je ove skupine: /. Encyclopaedia, II. Philologica, III. Aesthetica, IV. Anthropologia, V. Philosophia, VI. Mathematica, VII. Physica, VIII. Medicina, IX. Historia, X. Politica, XI. lus, XII. Theologia. Prema tome, Smodek je imao ove kataloge: abecedni katalog na listićima (Cattalogus schedalis) i kataloge u obliku knjige: mjesni katalog (Inventarium), abecedni katalog (Repetorium alphabeticum), stručni katalog (Cathalogus scientificus)« (M. Rojnić — str. 31). Sveučilišna je knjižnica »prema stanju od 30. rujna 1860 ... imala 15.709 svezaka i osim toga 1.927 dvostrukih svezaka, 43 zemljopisne karte i 158 rukopisa.« (isto, str. 31). Taj 1866. dovršeni stručni katalog, što je dijelio knjižni fond u 12 skupina, postao je već u to vrijeme nedostatan. Za one prilike u to vrijeme dolazi do naglog razvoja znanosti i znanstvenih institucija: te iste 1866. god. osniva se Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu osnovano je 1874. (1875. imalo je 270 studenata, a 1905. već 1.147 studenata). Prvi hrvatski znanstveni časopis Arkiv za povèstnicu jugoslavensku Ivana Kukuljevića pojavio se 1851, a 1881. u Hrvatskoj i Slavoniji (bez Rijeke i Dalmacije) izlazio je 18 stručnih listova (od 29), odnosno 1896. godine 40 (stručnih listova od 81 što su tiskani u Hrvatskoj i Slavoniji (prema Kr. ugarskom središnjem statističkom godišnjaku — str. 429). (U ovom slučaju statistika nije razlikovala stručne i znanstvene časopise. Inače se smatra da je prvi stručni časopis na hrvatskom bio Gospodarski list (1842), glasilo Hrvatskog gospodarskog društva.) Tijekom 19. st. osnovano je u Hrvatskoj niz strukovnih društava koja su, pogotovo pod konac stoljeća, okupljala velik broj članova. Podsjetimo se još jednog primjera: god. 1876, dakle godinu dana nakon što je u Sveučilišnoj knjižnici dovršen i ažuriran stručni katalog sa 12 struka, tiskana je u Zagrebu knjižica »Jugoslavenska knjižnica Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u Zagrebu«. U toj knjižici prikazana je struktura i sadržaj knjižnice I. Kukuljevića. Knjižnica je bila podijeljena u tri dijela: I rukopisi, II listine i povelje, III tiskane knjige, a sadržavala je gotovo 12.000 tiskanih knjiga podijeljenih u 47 grupa (prema T. Jakić — str. 158). »Ona nije bila velika i znamenita samo po broju svojih svezaka, nego još više po svom unutarnjem sastavu, koji je bio svjesno, stručno i sistematski popunjavan sa težištem na historiji i književnosti prvenstveno slavenskoj, a zatim i općoj.« (T. Jakić — str. 169). Za ono vrijeme, kada je Zagreb (1869) imao tek 20.000 stanovnika, takva je bogata i kvalitetna knjižnica bila rijetkost i izuzetna pojava. Ali, mnogo je važnije to da »sastav Kulkuljićeve biblioteke jasno nam pokazuje, da je njen vlasnik osim ljubavi i razumijevanja za knjige imao i veliko stručno znanje. Nije dosta nadme samo htjeti i imati materijalne mogućnosti, nego je potrebno itekako široko, upravo enciklopedijsko znanje, ako se želi stvoriti jedna takva biblioteka kao što je bila Kukuljevićeva.« (T. Jakić — str. 159). Da nisu dostatne samo materijalne mo81