ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 82
Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. gućnosti već i informacijska kultura, ite adekvatna pprema, dokazuje i neposredna sudbina te knjižnice: Kukuljevićevu je knjižnicu kupila i preuzela 1868. Jugoslavenska akademija. A ni deset godina kasnije, 1877, za tu knjižnicu — premda je većinu fondova tvorila upravo Kukuljevićeva biblioteka — govori J. Badalić: »Bila je Knjižnica u stvari — časna gomila knjiga, ali gomila, a ne knjižnica.« (J. Badalić — str. 206). d) Oprema i informacijska kultura O međusobnom utjecaju i uvjetovanju elemenata strukture informacijskih sustava govori zapravo cijela povijest i geneza nastanka informacijske infrastrukture; cijela je povijest zapravo priča o spletu tih utjecaja, oprečnih interesa, sukoba različitih ideja, pluraliteta vrednota, 0 sudbini tehničke opreme i praktičnih rješenja. Ponedak su, npr., tehnička i prostorna rješenja dočekivana s velikim olakšanjem: »Poteškoće s prostorom uklonjene su tek u početku 1857. ikada je knjižnica preselila u nove prostorije. Knjige su bile smještene u velikoj prostoriji koja se nazivala 'knjižnicom'; tu je bilo 36 visokih polica za knjige s dubokim pretincima tako da su se knjige mogle rasporediti u dva reda. Postojala je i sobica u kojoj su barem neko vrijeme bili odlagani duplikati. Za čitaoce je uređena čitaonica s dva duga stola i 36 mjesta. Knjižničar je imao vlastitu sobu.« (M. Rojnić — str. 31). Spoznaja da je Sveučilišna knjižnica u jednom periodu riješila pitanje prostora morala je zvučati ohrabrujuće i umirujuće; takva pak vijest, odnosno opis opreme, danas pomalo zamara. Ali to nije bio uvijek slučaj s uvođenjem nove opreme i metoda rada. Na primjer, vijest o reorganizaciji pošte i uvođenju poštanskih maraka uzbudila je i duhove u Zagrebu — jer su se zagovarale novine suprotne postojećem sustavu društvenih odnosa i vrijednosti. Navodimo taj primjer s poštom jer je pošta bila nekada, jednako kao što je to 1 danas, važan činitelj komunikacijskog sustava. Jedna od velikih zapreka reorganizaciji pošta u Engleskoj, kao i uzrok otpora deset godina nakon toga u Zagrebu, bila je novina da se poštarina plaća unaprijed, a ne prilikom primitka pošiljke kao što je to bilo do tada. Danas nam se taj razlog može činiti nevažnim, sporednim, problemom čija je narav prije tehnička ili organizacijska, a ipak to rješenje plaćanja poštarine unaprijed (što je bilo i razlogom uvođenja poštanskih maraka) zadiralo je »u osjetljivo pitanje tradicije, po kojoj se plaćanje poštarine unaprijed smatralo nepristojnošću i uvrijedom prema primaocu pošiljke, a koja se satoji u tome što se primaocu na neki način stavlja na znanje da pošiljalac smatra ikako on ne može platiti poštarinu.« (V. Sokol — str. 104)\ Čuvanje -tradicije obrazlagale su pro4 Isti su prigovori ponovljeni u zagrebačkim proaustrijskim novinama Südslawische Zeitung: »Nitko ne plaća rado kada pismo predaje pošti, ali, u pravilu, svatko će kada pismo primi rado platiti nekoliko groša za vijesti koje se nalaze pod zavojem, a koje vjerojatno sadrže za njega zanimljive vijesti.« (prema V. Sokol, — str. 177). 82
