ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 68
Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. ponenata što ih ovaj drugi izraz ne pretpostavlja. Ovdje više naglašavamo društvenu stranu informacijskog sustava i informacijske djelatnosti, zbog toga što je ona i u teoriji i u praksi najčešće — zanemarena.) Potrebno je uočiti činjenicu da je informacijski sustav prostor, okvir, u bojem se odigrava susret informacijskih djelatnosti i procesa, ne samo kao mirni slijed odnosa već i ikao sukob (interesa u globalnom društvu ili u nekim njegovim dijelovima. Informacijski sustav kao pozornica, praktičnih društvenih odnosa mjeso je na kojem i posredstvom kojeg se zbiva i odigrava artikulacija interesa različitih društvenih subjekata, kao i sukobi tih interesa. Zato zakonomjernosti i pravilnosti informacijske znanosti i informacijskih sustava treba tumačiti društvenim odrednicama — utjecajem društvene strukture na informacijske sustave. Struktura informacijskog sustava Toliko o informacijskom sustavu. No potrebno je nešto reći i o informacijskoj strukturi, tj. o tome što je to struktura informacijskog sustava. Dok pod pojmom informacijskog sustava podrazumijevamo područje informacijske djelatnosti koje tvori organiziranu cjelinu, sustav, pod pojmom strukture informacijskog sustava podrazumijevamo unutrašnji raspored elemenata, njihov sastav, poredak i odnose u informacijskom sustavu. Struktura informacijskog sustava nastaje, dakle, povezivanjem informacijskih institucija, organizacija i službi u konkretne informacijske i društvene odnose sa specifičnim ulogama i zadaćama u svakom konkretnom informacijskom sustavu. Postavlja se pitanje koji su konstituensi, činitelji informacijskog sustava, odnosno strukture mformacijskog sustava? Premda je dosta nezahvalno klasificirati te činitelje, mogli bismo predložiti podjelu po kojoj informacijski sustav (IS) tvore (ne inzistirajući na doslovnim razgraničenjima): informacijski subjekti, informacijska kultura, oprema — tehnička i tehnološka osnovica IS, te sredina IS. a) Pod mformacijskim subjektima u ovom slučaju možemo podrazumijevati: prvo, razne oblike i vrste mformacijsiko-dokumentacijskih organizacija i službi. To su razne vrste biblioteka, dokumentacijskih centara, arhiva, muzeja, INDOK službi, referalnih centara, računskih centara (ERC-a), itd., koji se bave praktičnom informacijskom, dokumentacijskom i komunikacijskom djelatnošću; druga vrsta subjekata jesu informatička društva i udruženja na regionalnoj, republičkoj, međurepubličkoj, saveznoj, međunarodnoj razini, kao što su npr.: društva bibliotekara, dokumentarista, arhivista, muzealaca, informatičara, korisnika i imalaca AOP opreme; treću vrstu subjekata, čiji je utjecaj posredan ali ipak konstituirajući po IS, čine znanstvene jedinice i instituti koji se bave proučavanjem informacijske djelatnosti i projekitranjem IS, te škole i fakulteti koji obrazuju kadrove za tu djelatnost; ovdje bi68
