ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 62

Tatjana Mušnjak, Mjerila na starim zemljopisnim kartama. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 47—64. milji radi. U tim je slučajevima puno teže odrediti mjerilo. M. Vlajinac u svom »Rečniku naših starih mera — u toku vekova«, III sv., str. 606, navodi da su po mišljenju Belostenca postojale dvije vrste njemačke milje: milliare germanioum majus koja je sadržavala četiri talijanske milje i milliare germanicum minus koja je sadržavala nešto više od tri talijanske milje (5600 im). Taj se podatak ne može jednostavno primijeniti, već se prije izračunavanja mjerila sa sigurnošću treba utvrditi da li se radi o velikoj i maloj njemačkoj milji ili maloj i velikoj talijanskoj milji, ili se pod tim podrazumijeva nešto sasvim drugo. U slučaju kad npr. uz Milliaria communia postoji neka bliža oznaka na karti A III — 35 inv. br. 103 (Milliaria communia, quorum 15 in uno Gradu), mjerilo se može vrlo lako preračunati, jer se točno zna o kojoj se milji radi. 16. Stadij (Stadia vetera) Dužina stadija izračunata je iz podatka na karti A IV — 18. inv. br. 135: Stadia vetera 1100 im gradu circuli maximi 1 stadij = 101,18 m 17. Hvat a) Bečki ili donjoaustrijski hvat (Wiener Klafter; u Dalmaciji: pertica Viennese) 1 bečki klafter = 1,896484 m ili zaokruženo: 1,8965 m (Vlajinac M., n. dj., III sv., str. 425—426; Živković I., n. dj., str. 15; Ostavština R. Horvata, kut. 1, svežanj: trgovina, industrija, saobraćaj) Dužina bečkog klaftera vremneom se mijenjala, ali je Austrijskim zakonom o mjerama iz 1871. god. i Hrvatsko-ugarskim zakonom iz 1874. god. utvrđena njegova dužina od 1,896484 m. b) Pariški ili kraljevski hvat (toise) 1 toise = 1,9490366 m (Herkov Z., Naše stare mjere i utezi, Školska knjiga Zagreb 1973, str. 79) Njegova dužina se također vremenom mijenjala. Primjer je naveden na str. 3—4. 62