ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 48

Tatjana Mušnjak, Mjerila na starim zemljopisnim kartama. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 47—64. Prije nego se započelo s restauriranjem napravljena je kserokskopija Inventara kartografske zbirke, pa su svi podaci upisivani u Inventar pored opisa karte na koju su se ti podaci odnosili. Svaka karta je prije restauriranja izmjerena. Mjerena je veličina papira i korisni prostor, jer kada se govori o veličini karte, misli se na korisni prostor, tj. onaj prostor na kojemu je crtana karta. Karta se ne crta od jednog ruba papira do drugog, već samo unutar okvira koji je obilježen na listu. Taj okvir podjednako je udaljen od suprotnih rubova papira i ima pravokuni oblik. Veličina korisnog prostora ovisna je o mjerilu u kojem je crtana karta.

2 Mjerili smo također i veličinu papira za svaku kartu, jer je taj podatak važno poznavati kako bi se karta nakon restauriranja mogla pravilno složiti, tako da stane u ormar u kojem se inače čuva. Dopunjeni su svi podaci Iz Inventara gdje je to bilo moguće, te je izračunato brojčano mjerilo gotovo za sve karte. Do metode izračunavanja mjerila došlo se na temelju proučavanja stručne literature. Mjerilo se može izračunati na slijedeće načine:

3 1. pretvaranjem grafičkog mjerila (milje, sata, Maftera i itd.) u brojčano mjerilo; 2. pomoću stupanjske vrijednosti geografske širine; 3. uspoređivanjem s kartom istog prostora, a drugog mjerila. Prije nego se pređe na opisivanje nekoliko primjera izračunavanja mjerila, potrebno je napomenuti da stare zemljopisne karte nisu tako precizne kao moderne karte, što je i razumljivo kada se uzmu u obzir sve tehničke mogućnosti koje kartografima danas stoje na raspolaganju i u pogledu mjerenja i u pogledu samog procesa izrade karte. Također se mora uzeti u obzir i problem dimenzionalne nestabilnosti papara na kojima su izrađene karte prema promjenama vlage i temperature. 0 tom problemu pisalo je više autora koji su se bavili proučavanjem starih mjera, dok moderni kartografi uz ostale uvjete koje treba da zadovoljava crtaći papir za izradu zemljopisnih karata zahtijevaju od njega i što manje promjene dimenzija pri promjenama vlage i temperature okoline.

4 1 2 i v k o v i ć I., Topografski planovi, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd 1965, str. 17. 3 Nov ose 1 P., O Stjepanu Glavaču i njegovoj karti Hrvatske iz 1673. godine, Geografski glasnik, br. 35 (1973) str. 195—203. (bilješka pod tekstom br. 21 na str. 202). 4 Herkov Z., Naše stare mjere ,i utezi, školska knjiga, Zagreb 1973, str. 53—56, Isti, Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu, Zbornik Historijskog instituta JAZU, 7 Zagreb 1974, str. 61—151 (str. 65); BS 4971: Part 1:1973, Recommendations for Repair and Allied Processes for the Conservation of Documents, str. 21; Živković I., Topografski planovi, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd 1965, str. 11—14; Peterca M., N. Ra do ševi ć, S. Mil i s a v 1 j e v i ć i F. Rae et in, Kartografija, Vojnogeografski institut, Beograd 1974, str. 574—578. 48