ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 49

Tatjana Mušnjak, Mjerila na starim zemljopisnim kartama. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 47—^4. Mjerila na starim zemljopisnim kartama izražavana su u vrlo različitim mjerama, ovisno o vremenu i području na kojem su nastale. Tako se npr. možemo susresti s različitim vrstama milja, klafterima, satima, vrstama, koracima, stadijima itd. Prilikom preračunavanja mjerila izraženih u starim mjerama potrebno je poznavati godinu nastanka karte i područje na kojem je nastala, jer su se iste mjere s vremenom mijenjale. To se može Vidjeti na primjeru pariškog ili kraljevskog hvata (t o i s e) čija je izvorna dužina iznosila 1949,0366 mm. Kasnije se ta dužina deformirala i iznosila 1960,03 mm, a 1688. god. vratila se prva, izvorna dužina od 1949,0366 mm.

5 Veličina nekih mjera ovisila je i o subjektivnim okolnostima. Tako je npr. pješački sat puta odnosno hoda ovisio o brzini hodanja, pa se u literaturi mogu naći različiti podaci o veličini te mjere. Vrijednosti se kreću između 4000 i 6000 m, a postoji i podatak da je dužina jedne njemačke milje dva sata.

6 Mjerila na starim kartama pretežno su izražavana u miljama. Da i tu postoje različite vrijednosti, može se najbolje pokazati na primjeru mađarske milje, pa se navode podaci prepisani sa zemljopisnih karata Kartografske zbirke Arhiva Hrvatske: — Miliaria Hungarica Communia 12 in uno Gradu (karta A II — 27 inv. br. 57) — Ungarische Meilen 13. auf einen Grad (karta A II — 33 inv. br. 63) — Grandes lieues de Hongarie de 10 au degré

7 (karta A III — 25 inv. br. 93) — Ungarische Meilen 13,5 auf einen Grad (karta A III — 31 inv. br. 99) — Mittlere Ungarische Meilen 13 Vi auf 1. Grad (karta A III — 49 inv. br. 117) Pod stupnjem se podrazumijeva jedan ekvatorski stupanj. Dužina zemljina ekvatora iznosi 40 070 386 m prema Besselu (1841. godine), odnosno 40 076 592 m prema Hayfordu (1912. godina) i podijeljena je na 360 stupnjeva. Jedan ekvatorski stupanj prema Basselu ima dužinu 111 307 m, a prema Hayfordu 111 324 m. Podaci Bessela i Hayforda kasnije su poboljšani.

8 Jedan ekvatorski stupanj sadrži npr. 15 njemačkih ili geografskih milja, 75 malih talijanskim milja, 60 velikih talijanskih milja,' te — kako je vidljivo iz navedenog primjera — različit broj mađarskih milja, 5 Herkov Z., Naše stare mjere i utezi, n. dj.) str. 79. 6 Vlajinac M., Rečnik naših starih mer a — u toku vekova, IV sveska, Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja — knji. CDLXX1I, OdeIjenje društvenih nauka, knj. 74, Beograd 1974, str. 822—825. Ova mađarska milja ima jednaku dužinu kao i hrvatska milja. "Roglić Josdp i Neda, Geografski elementi i faktori, udžbenik za prvi razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb 1975, str. 12. 49