ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 107
Prikazi — Recenzije Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 101—117. 19056 m polica, 44.858 kutije građe. U SRM ima 4208 registratura, 2958 fondova, 56 zbirki, te 157 arhivskih stručnjaka (ukupno 215). Gotovo svi arhivi imaju objavljene vodiče arhivskih fondova, postoji i zajednički vodič arhivskih fondova Makedonije, a arhivi su objavili i cijeli niz izdanja s građom, posebnih i periodičnih edicija, itd; od 1972. izlazi i »Makedonski arhivist«. P. Strčić HISTORIJSKI ZBORNIK XXXIII—XXXIV/19S0— 1981 Najnoviji dvobroj Historijskog zbornika Saveza povijesnih društava Hrvatske sadrži vrijedne, zanimljive i raznovrsne radove. Na prvom, je mjestu rad Vlade Oštrica »Radnički pokret u Hrvatskoj od svojih početaka do 1914. u jugoslavenskoj historiografiji 1965—1975.« u kojem je autor dao pregled bibliografije i bibliografskih radova, izdanja građe, te radova o radničkom pokretu u navedenom razdoblju. Dragutin Pavličević objavio je raspravu »Seljačke bune i nemiri u središnjoj Hrvatskoj šezdesetih godina 19 stoljeća«, dok je Muhamed Hadžijahić obradio »Bune i ustanak u Bosni sredinom XVIII stoljeća«. Jaroslav Šidak piše o jednom vrlo značajnom razdoblju hrvatske povijesti u svom prilogu »Hrvatske zemlje u razdoblju nastajanja preporodnog pokreta (1790—1827)«. Na srednjevjekovnu Dalmaciju odnosi se rad Tomislava Raukara »Komunalna društva u Dalmaciji u XIV stoljeću«. U rubrici Građa pažnju privlači rad Ljubiše Doklestića »Kronološko određivanje izvještaja Stjepana Verkovića iz Makedonije i uputstva za njegov politički rad u Makedoniji (1862—76). U toj je rubrici objavljen i referat Gaetana Cingarija, profesora Sveučilišta u Messini, pročitan na sastanku Talijansko-jugoslavenske komisije za povijest, koji je održan krajem svibnja 1978. u Ljubljani. Treba spomenuti i članak Ivana Goluba »Istraživanje o Jurju Križaniću i njegovim danskim prijateljima Frederiku Gabelu i Hildebrandu Harnu u Kopenhagenu«. Od napisa u rubrici »Diskusija« treba spomenuti članak Mirka Valehtića »O nekim problemima bivše Vojne krajine u knjizi D. Pavličevaća »Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj«. U povodu prikaza »Vjerskih prilika i crkvene organizacije na Pelješcu« koji je dao Josip Lučić u okviru svoje rasprave »Pelješac od dolaska Slavena do potpadanja pod vlast Dubrovačke republike«, Jaroslav Šidak napisao je osvrt »Vjerski odnosi u Stonu i na Stonskom Ratu (Pelješcu) u srednjem vijeku«; u njoj na osnovi izvorne građe pobija hipotezu o pojavi bogumilstva na Pelješcu. Opsežniji rad Bogumila Hrabaka govori o »Pripadnosti istočne obale Jadrana do splitskih sabora 925—928«. U posljednje četiri rubrike, »Znanstvene ustanove i skupovi«, »Prikazi i ocjene«, »časopisi i zbornici« ^Bilješke«, dani su brojni prikazi znanstvenih skupova, te novih izdanja iz oblasti historiografije. J. Paver O ZAŠTITI ARHIVSKE I REGISTRATURNE GRAĐE IZVAN ARHIVA U »PRIVREDNOM VJESNIKU« U TEB-ovu informativnom teoretsko-praktičkom tjedniku »Privredni vjesnik« 8. i 14. za 1982. godinu objavljeni su članci Davorina Eržišnika: »Komentar i primjena 'Pravilnika o odabiranju i izlučivanju registraturne građe'« i »Kancelarijsko poslovanje, vođenje arhivske knjige«. Članak u kojem se komentira »Pravilnik« namijenjen je imaocima registraturne građe za praktičnu upotrebu. Navođenjem osnovnih odredbi o odabiranju i izlučivanju iz Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima, Pra107