ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 108

PRIKAZI — RECENZIJE Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 101—117. vilnik je, kao provedbeni propis, stavljen u zakonski kontekst. Neposredno komentiranje Pravilnika izvršeno je u okviru ovih cjelina: opća načela o odabiranju i izlučivanju registraturne građe; opća lista za izlučivanje; na­čin i postupak odabiranja i izlučivanja registraturne građe; način poništenja izlučene građe. Prva cjelina formulirana je u uvodnim članovima Pravilnika. Na prak­tičan način i uz primjere komentiraju se pojmovi registraturne cjeline (čl. 8), postupanja s istovjetnom registraturnom građom koja se nalazi na čuva­nju kod više imalaca (čl. 3), te odnosa između primarne i sekundarne re­gistraturne građe (čl. 4). Podjela na opću i posebne liste imalaca građe, ko­ja je obuhvaćena čl. 11. Pravilnika, razrađena je u drugom dijelu komentara. Uz objašnjenje pojma liste, te sastava i karakteristike Liste, ovdje se daje praktično tumačenje njene analogne primjene (čl. 14). Postupak je obraz­ložen za potrebe imalaca registraturne građe. Posebno su, s praktične stra­ne, razložene obveze imalaca pri sastavljanju i obrazloženju popisa regi­straturne građe koja se predlaže za izručenje. U tom su smislu dana kon­kretna uputstva o načinu sastavljanja i obrazloženja popisa. U drugome je članku, uz utvrđenu obvezu, prije svega objašnjena ko­risnost i zadatak ove knjige u operativnom radu. Njezin u prvom redu in­ventarski zadatak ostvaruje se rednim brojevima upisa arhivsko-registra­turne građe. Obilježavanjem tih brojeva na jedinice upisa utvrđuje se stvar­na veza između arhivske knjige i odloženog arhivsko-registraturnog mate­rijala. Upravo ta veza je izuzetno značajna za operativu. U okviru nazna­čenog zadatka i operativne koristi, detaljno je opisano vođenje arhivske knjige. Način upisa u arhivsku knjigu povezan je s načinom odlaganja spisa. Prema načinu opisivanja arhivsko-registraturnog materijala razlikuje se ar­hivska knjiga kao sumarni inventar i kao operativna evidencija u kojoj je svaka fizička jedinica (fascikl, registrator) posebno numerirana i opisana. Osobita je pažnja u članku posvećena slučajevima u praksi koji propisima o vođenju arhivske knjige nisu obuhvaćeni. To se u prvom redu odnosi na mogućnosti koje nastaju prilikom rekonstruirani a upisa u arhivsku knjigu (kada ona nije redovno vođena). U prilozima, koji su objavljeni na kraju članka, nalaze se primjeri upisa uredskih knjiga, spisa odloženih po arhiv­skim znakovima u obliku inventara i operativne evidencije, te spisa odlo­ženih po rednom broju upisa u urudžbeni zapisnik. Članci u »Privrednom vjesniku« napisani su u skladu sa zahtjevima šireg kruga čitalaca — kao uputa i pomoć u radu. Za arhivsku službu SR Hrvatske taj je način komuniciranja i suradnje s imaocima, po širini od­jeka, nesumnjivo korak naprijed. A. Vuković ACTA HISTORICA CONTEPORANEA 1, 1981, ACTA HISTORICA NOVA 2, 1982. Centro di richerche storiche, Rovinj, i Centar za historiju radničkog pokreta i NOR-a Istre Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, Rijeka Spomenute dvije institucije iz Istre i Kvarnerskog primorja pokrenule su novu ediciju koja još nema ustaljeno ime, ali ima zaista ozbiljan i zani­mljiv sadržaj. Naime, M. Sobolevski i L. Giuricin objavili su u sv. I raspravu: »II Partito comunista di Fiume 1921—1924.« a u sv. 2 građu o toj partiji. Obje knjige imaju znanstveni aparat, fotografije i fotokopije, a drugi svezak još i popis članova KP Rijeke, Saveza omladine i Sekcije žena. Komunistička par­tija Rijeke djelovala je u doba kada se Italija pripremala da zapadni dio današnje Rijeke definitivno prisvoji nakon što ga je okupirala 1918. god. KPR je bila članica III internacionale, jedna od najmanjih na svijetu, i o njoj se 108

Next

/
  • Elrendezés
  • Igazítás
  • Forgatás
Oldalképek
Tartalom