ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)

Strana - 125

Splitu A

—6. XI 1982. pod nazivom »670 godina zaštite arhivske građe u Splitu i 30 godišnjica Historijskog arhiva Split«. Prema broju prijavljenih referata vidljivo je da postoji veliki interes za taj skup, premda neki republički arhivi i instituti nisu još prijavljeni. U toku je šira aktivnost Društva arhivskih radnika Splita za omasovljenje članstva. N. laman HISTORIJSKI ARHIV U OSIJEKU Kada je prije trideset i pet godina osnovan Historijski arhiv u Osijeku, dobio je jednu, zatim još jednu zgradu, ali razvojem Arhiva pojavio se problem prostora. God. 1972. Općinska skupština Osijek kupila je od JNA zgradu kasarne i predala je Arhivu. U razdoblju 1972—1979. zgrada je temeljito adaptirana; sredstva su osigurali SIZ kulture i Općinska skupština Osijek, te RSIZK. Do kraja 1982. bit će ugrađen i protupožarni dojavni sistem i time će biti završeno uređenje zgrade. Uporedo s uređenjem nabavljena je i potrebna oprema i namještaj. S obzirom na veličinu spremišnog prostora i potrebe Arhiva, sadašnje stanje zadovoljava, ali će .kroz dvije-tri godine trebati pronaći prostor za spremišta. Postoje mogućnosti da se prostor osigura na području osječke Tvrđe i u neposrednoj blizini Arhiva. Posljednjih nekoliko godina rad je bio pretežno usmjeren na sređivanje građe u Arhivu. Selidba, višegodišnja adaptacija uz višestruku selidbu unutar Arhiva, te novoprimljena građa koja je stizala u različitom stanju zahtijevali su sređivanje i novu organizaciju smještaja građe u spremištima. Treba spomenuti i dobre veze s društveno-političkim organizacijama, od kojih je započeto preuzimanje građe (do 1970. godine). Arhiv je preuzeo i organizaciju nastave arhivistike na CUO »Braća Ribar« te više godina daje predavače i organizira praksu učenika. Tijekom 1981. i 1982. organizirano je više prigodnih izložbi. S ciljem zaštite redovno se obavlja mikrof Umiranje arhivske građe. Arhiv nema fotolaboratorij osposobljen za mikrofilmsku tehniku, pa te poslove obavlja »Filmoteka« Osijek. I restauracija i konzervacija građe dijelom se vrši u vlastitoj radionici, a dijelom u radionici Arhiva Hrvatske. U radu je dosta zastupljeno izdavanje uvjerenja članovima nekadašnjih seljačkih radnih zadruga; u 1981. je izdano 1750, a u 1982. bit će oko 1.000 uvjerenja. U 1982. radit će se i na istraživanju građe o Slavoniji i Osijeku u arhivima Pečuha u NR Mađarskoj. Osnovni problemi Arhiva su financijske prirode. Ograničena sredstva onemogućavaju širenje djelatnosti Arhiva, a za pokriće te djelatnosti u posljednje dvije godine Arhiv je trebao osigurati više od 10% potrebnih sredstava neposrednom razmjenom rada. U Arhivu radi trinaest radnika a to je nedovoljno za Arhiv koji djeluje na području 12 općina. Jedino je pozitivna činjenica da je kvalifikaciona struktura dobra — jedan radnik ima završen magisterij, 6 ih ima VSS, a 1 VŠS. Doduše, srednjoročnim planom razvoja predviđeno je povećanje broja radnika, ali to ovisi o financijskim mogućnostima na koje teško da može Arhiv utjecati. M. Kasabašić 125