ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)
Strana - 119
Raspo), zapovjednik Buzeta i okolice, predstavnik civilne i vojne vlasti, rukovoditelj kolonizacije mletačke Pokrajine Istre, povremeni zapovjednik cernida (»crne vojske«), »inkvizitor«, nadglednik Motovunske šume, delegirani sudac u sporovima novih stanovnika itd. Autorstvo Saggio di bibliografia istriana (Kopar 1864) Zjačić pogrešno pripisuje (prema Strohalu) G. Valentineliiju, odnosno (prema vlastitu mišljenju!) Francescu de Combiju (str. 9), iako je već više od stotinu godina bilo dobro poznato da je sastavljač toga nepotpisanoga bibliografskog pregleda Kopranin Carlo Combi. ltd. Zjačić je, nesumnjivo, pretjerao i u suvišnome gomilanju primjera odstupanja od pravopisnih norma d gramatike i upozoravanju na svaku nedosljednost pisara, jer su tako bili pisani svi dokumenti toga doba, pa je dovoljno samo općenito istaći tadašnji osebujni način pisanja. Uza sve to Zjačić je svojim marljivim i visokostručnim paleografsko-priređivačkim radom veoma zadužio hrvatsku i istarsku historiografiju i omogućio joj laki pristup vrijednoj izvornoj građi. M. Bertoša HISTORIJSKI ZBORNIK XXXI—XXXII /1978—1979. Historijski zbornik, glasilo Saveza povijesnih društava Hrvatske, koji uređuje redakcijski odbor u sastavu: Jaroslav Šidak, Bernard Stulli i Ivan Kampuš, sadrži ustaljene rubrike: Rasprave, Građa, Diskusija, Znanstveni skupovi. Ocjene i prikazi, Časopisi i zbornici, te Bilješke; povremeno donosi i vijesti o radu Saveza povijesnih društava Hrvatske. U ovom dvobroju, pored ostalih napisa, treba spomenuti »Bibliografiju od 1965—1975. za hrvatsku povijest do 1918.« Među znanstvenim raspravama nalazimo rad Mirjane Gross »O položaju plemstva u strukturi elite u sjevernoj Hrvatskoj potkraj 19. i na početku 20. stoljeća«, zatim rasprave Petra Korunića (»Prilog poznavanju hrvatsko-slovenskih političkih odnosa 1848.«), Slavka Gavrilovića (»Banska Hrvatska u godinama gladi 1814—1817«), Bogumila Hrabaka (»Konzularna služba Dubrovčana u Aleksandriji u XV i XVI stoljeću«) i Ljerke Racko (»Janko Koharić, prilog poznavanju njegova znanstvenog i publicističkog rada«). U rubrici Građa objavljeno je šest priloga, među kojima treba spomenuti »Osvrt na važniju literaturu o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom« Trpimira Macana, »O izvorima i historiografiji za povijest Zadra u XV stoljeću« Tomislava Raukara, »Bibliografiju o Jurju Križaniću od od 1974 — 1979« Ivana Goluba i dr. Preostalih 180 stranica ispunjavaju ostale rubrike (Diskusija, Ocjene i prikazi, časopisi i zbornici, Bilješke i dr.), također vrlo raznolike i sadržajne. Na kraju je dan sadržaj Historijskog zbornika XXI— XXX/1968— 1977, koji je izradio Petar Korunić. Historijski zbornik već niz godina dzlazi kao dvobroj, tj. svake druge godine, očito zbog materijalnih poteškoća. Glavni i odgovorni urednik Jaroslav Šidak u svom Izvještaju redakcije Historijskog zbornika najavljuje pokušaj da se prijeđe na svakogodišnje redovito izlaženje toga renomiranog časopisa. Ta nastojanja treba svakako pozdraviti i podržati. /. Paver 119
