ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)

Strana - 120

DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIČA 1941—1942. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, t. XIV, knj. 1, Vojnoistorijski institut, Beograd 1981. U redakturd B. Vukovića (odgovorni urednik F. Trgo) objavljeno je 218 dokumenata četničke provenijencije, 10 dokumenata britanske i izbjegličke jugoslavenske vlade, 7 talijanskih dokumenata, 2 ustaška dokumenta, te »Spisak dokumenata četničkog pokreta DM 1941. d 1942. objavljenih u drugim tomovima Zbornika NOR-a«. Dokumenti obuhvaćaju vremenski raspon od 30. VI 1941. do 31. XII 1942; uz predgovor date su biljške uz dokumente, registri imena i vojnih jedinica, štabova komandi i ostalih pojmova. Ova prva zbirka izvora obuhvaća svojim sadržajem sve krajeve naše zemlje, a o tematici donosi izvore koji su nastali i izvan zemlje. Ne treba suviše naglašavati izvanredno značenje ove prve zbirke. Originalni izvori uvijek su najbolji d najpouzdaniji materijal koji potvrđuje, opovrgava itd. razne konstrukcije i si. A u ovom slučaju izvori takve tematike vrlo su potrebni — u pojedinim stranim sredinama još uvijek se ne zna ili se ne želi znati prava suština djelovanja četnika D. Mihailovića. P. Strčić PETA ZEMALJSKA KONFERENCIJA KPJ (19—23. OKTOBAR 1940). KONGRESI. ZEMALJSKE KONFERENCIJE. PLENUMI CK KPJ — SKJ. IZVORI ZA HISTORIJU SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE. T. I, knj. 10, Izd. centar »Komunist«, Beograd 1980. Predsjedništvo CK SKJ oformilo je poseban odbor za izdavanje historijske građe SKJ (predsjednik S. Cvetković) i redakciju gl. i odg. urednik U. Vujošević), te povjerilo Arhivu CK SKJ i Institutu za savremenu isitoriju u Beogradu da objave seriju važnije građe komunističkog pokreta Jugoslavije. P. Damjanović, M. Bosić i D. Lazarević istražili su i pripremili za štampu 15 dokumenata i 20 priloga o kapitalnoj konfrendiji KPJ, ite dali biografije delegata učesnika, napomene, kronologiju, registre imena i geografskih naziva, skraćenica, izvore i literaturu, više fotografija i fotokopija. Osim dva dokumenta, svi su ostali nastali 1940, te su sada prvi put edirani u cjelini. Svi ti izvori sabrani su zahvaljujući osobno Titovu trudu, kao što su i sačuvani (osobno ih je pažljivo spremio, a zatim, poslije rata, otkopao u Beogradu). Izvori imaju vrlo veliku vrijednost, korektno su prezentirani; priređivači se drže uobičajenih znanstvenih običaja. Zbornik ima ukupno 631 stranu, s instruktivnim predgovorom. Valja se nadati da će u što skorijem roku biti objavljeni i ostali svesci, čime bi se u velikoj mjeri omogućilo brže i solidnije proučavanje i obrađivanje ovog dijela novije povijesti jugoslavenskih naroda i narodnosti. P. Strčić SLAVKO KOVAČIĆ, »NAJSTARIJI IZVJEŠTAJI O STANJU MAKARSKE BISKUPIJE U TAJNOM VATIKANSKOM ARHIVU (1626—1658).« Izd. Nadbiskupski arhiv Split, Split 1975, 62 str. Uvodni dio ovoga rada sadrži raspravu općenito o izvještajima o stanju biskupija što se čuvaju u Vatikanskom arhivu, zatim pregled objavljenih i ne120