ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)
Strana - 115
ARHIVI I KOMPJUTORI Upotreba računala, kompjutora u arhivama relativno je novijeg vremena. Stoga je d literatura s tog područja donedavna bila slabo poznata i dosta oskudna. Na tu temu ima radova i u domaćoj arhivističkoj literaturi, a u časopisima razvijenih zemalja posljednjih nekoliko godina pojavljuje se o tome toliko novih radova, da već izlaze i posebne bibliografije s tom tematikom, pogotovo gledajući šire na problematiku ubrzanja protoka informacija u arhivskim službama u svijetu. Međutim, još uvijek je relativno mali broj opsežniji radova, monografija, priručnika, udžbenika i druge literature koja bi sustavno obrađivala pitanja s tog područja. Krajem 1975. izašla je u izdanju Državnog arhiva u Londonu publikacija pod naslovom ^Proceedings of an International Seminar on Automatic Data Processing in Archives« (usp. »Izvještaj o međunarodnom seminaru za primjenu automatske obrade podataka (AOP) u arhivima«, Arhivski vjesnik, sv. XVII —XVIII, str. 435—441). God. 1975. izlazi u Düsseldorfu, u izdanju Državnog arhiva u Düsseldorfu, rad »EDV und Archive — Ein Ratgeber« (»AOP i arhiv — savjetnik«), kao priručnik za osnovno poznavanje primjene automatske obrade podataka u pojedinim fazama procesa rada na obradi arhivske građe, izrade nekih obavještajnih arhivskih pomagala, kazala i si, Gog. 1980. Michael Cook, profesor arhivistike na Sveučilištu u Liverpoolu, objavljuje prvi sveučilišni udžbenik pod naslovom »Archives and Computer«, u kojem se po prvi puta sustavno obrađuju pitanja primjene računala u arhivima u svijetu, daju se detaljna i poneka tehnička razjašnjenja o tome koja od primjena prelazi okvire eksperimentalne faze pa se već i redovito koristi u nekim arhivskim službama, u većim arhivima. M. Cook se u ovoj knjizi strogo ograničava na primjenu računala isključivo kod praćenja kretanja arhivske građe u po jedinim odjelima arhiva na pojedinim fazama rada, obrade građe, posebno dakako kod korištenja građe u čitaonici arhiva, za razne potrebe korištenja, kod snimanja, prilikom odlaska građe u laboratorije i povratka građe u spremište i si. Na kraju knjige u prilogu dodana lista odabranih arhivskih sistema za AOP, u kojoj se navodi 29 takvih sustava u SAD, SSSR, Engleskoj, SR Njemačkoj, Kanadi i drugdje. M. Pandžić S. NAWROCKI O DOKUMENTACIJSKOJ KARTICI U Archeionu br. LXX/1980. na str. 21—37 objavljen je članak Stanislawa Nawrockog pod naslovom »Primjena dokumentacijske kartice u arhivima«, u kojem obrađuje dokumentacijske kartice koje se koriste u Poljskoj. U uvodu napisa autor se najprije osvrnuo na strana iskustva s toga područja, a kasnije obrađuje dokumentacijske kartice u domaćem sistemu »Naučnih, tehničkih i ekonomskih informacija«/INTE). Naime Poljski Komitet za standarde propisao je sadržaj kartice, grafički izgled kartice, te njezinu obradu. Tim standardima određena su dva formata dokumentacijskih kartica, i to: A5 (dimenzija 210x148) i A6 (dimenzija 148x105), što odgovara standardima i u zemljama Zapadne ,i Istočne Evrope. Ta dva formata kartica koriste se za obradu knjiga, članaka, stampata, dokumenata, akata, pisama, ali i reklama i oglasa. Dokumentcij&ke kartice tvore kartoteke s fondom podataka za koriš115
