ARHIVSKI VJESNIK 23. (ZAGREB, 1980.)

Strana - 3

UZ 80. GODIŠNJICU IZLAŽENJA ARHIVSKOG VJESNIKA (»VJESTNIKA KR. HRVATSKO-SLAVONSKO-DALMATINSKOG ZEMALJSKOG ARKIVA«) Godine 1979. navršilo se 80 godina izlaženja arhivističkog časopisa ARHIVSKI VJESNIK, koji je počeo izlaziti 1899. godine kao »VJESTNIK KRALJEVSKOG HRVATSKO-SLAVONSKO-DALMATINSKOG ZEMALJSKOG ARKIVA« u Zagrebu. Vjesnik Zemaljskog arkiva odigrao je krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća i u hrvatskoj historiografiji i u arhivstvu, a posebno u arhivistici i drugim pomoćnim povijesnim znanostima, (kao i u izdavanju arhivske građe, važnu i zapaženu ulogu. Časopis se pojavio u doba kada je prestankom izlaženja prvog historijskog časopisa u Hrvatskoj »Arkiva za povjestnicu jugoslavensku« (koji je izlazio od 1851. do 1875. god.) nastala na tom području praznina, koju su ipak samo djelomično ispunjavala izdanja Jugoslavenske akademije u Zagrebu, »Rad« i »Starine«, te »Viestnik hrvatskoga arheologičkoga društva«, koji je izlazio od 1879. god. Ivan Bojničić, u to vrijeme kraljevski zemaljski arkivar i glavni urednik novoosnovanog časopisa, navodi: »ove okolnosti ponukale su ravnateljstvo Kraljevskog zemaljskog arkiva« da se 4. listopada 1898. g. obratilo molbom banu radi dozvole izdavanja ovog časopisa. U toj molbi kaže se, među ostalim, da »službeno poslovanje u Kraljevskom zemaljskom arkivu nije samo mekanička radnja, koja se odnosi na suhoparno uređivanje arkivalija već je ono upravo znanstveno«, i dalje: »Stoga je sasviem temeljita zamisao glede osnutka ovakovog službenog glasila Kraljevskog zemaljskog arkiva, koje bi bilo na korist znanosti a na čast Kraljevskom zemaljskom arkivu, koji je u zadnje vrieme stekao si obće poznato ime i priznanje«. Časopis je opsežnom zamjenom koja je veoma brzo postignuta s najpoznatijim svjetskim znanstvenim središtima u Beču, Miinchenu, Berlinu, Torinu, Petersburgu, Beogradu, Brnu, Tokiju, Washingtonu i drugdje bio prihvaćen i priznat i u zemlji i u svijetu. U programatskom uvodniku »Naša zadaća«, u prvom svesku Vjesnika, Ivan Bojničić podrobno u pet točaka razrađuje što se tada smatralo glavnom zadaćom časopisa. Prve tri točke posvećene su upravo arhivskim i arhivističkim pitanjima. 3