ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 414
Te je odredbe prvog člana pravilnika drugostepeni organ jednoglasno prihvatio u cjelini dodajući im: »... pridržavajući pravo Šišku Gunduliću da može u civilnoj parnici postaviti svoj zahtjev i poduzeti sve korake koje ima i može imati u vezi s tim kućama«. Član 2. »Isto tako, u istom roku i pod prijetnjom iste kazne kao u prethodnom članu, Gundulić mora isprazniti kuću u Trpnju, koju posjeduju Petar Beleca i Stjepan Butirić u razmjernim dijelovima, i predati je tim posjednicima u čijim rukama je bila u času kada je Gundulić u nju ušao i unio svoju robu. Mora je predati u istom stanju u kojem je našao, sa svim svojim pripadnostima. Odmah mora iznijeti svu svoju robu, i u istom roku vratiti im ključeve svih soba. Pridržava se pravo Šišku Gunduliću da može svoje zahtjeve spram navedenim posjednicima kuće iznijeti sucima za sporove i pred sudom ih rješavati, ali tek nakon što ta kuća bude dovedena u navedeno stanje«. Ovaj član drugostepeni organ potvrdio je u cijelosti bez ikakovih nadopuna. Član 3. »Kuća koja se također nalazi u Trpnju, i kojom su se bivši gospodari i vlasnici dotičnog mjesta i prethodnici gosp. Šiška Gundulića služili držeći bačve s vinom, neka bude i mora biti onoga kojemu pripada po pravu. Pridržava se također i za ovu kuću spomenutom Šišku Gunduliću pravo da može eventualne svoje zahtjeve u vezi s tom kućom iznijeti tužbom i riješiti pred sudom, šiško je za upotrebu te kuće, koju je pretvorio u svoj vlastiti stranj (konobu) i nadogradio iznad nje nove prostorije, dužan da i ubuduće, do spomenute (eventualne) sudske odluke, daje i plaća onima kojima su plaćali raniji vlasnici mjesta toliko koliko su oni davali za njezinu upotrebu, i to pod prijetnjom iste kazne koja je utvrđena u 1. članu (tog pravilnika), koja će ga stići ako ne izvrši to plaćanje«. Drugostepeni organ potvrdio je taj član bez promjena. Kmet nije mogao imati nekretnine, pa su sve kuće u Trpnju bile vlasništvo Gundulića. Umjesto najma kmet je davao službu (servitu). Međutim, kmetska obitelj koja nije imala odraslu mušku osobu oslobađala se ove službe sve dotle dok se u toj porodici nije ponovno našao odrastao muškarac. Ako je udovica, uz muževlju kuću, željela zadržati, rekli bismo danas »stanarsko pravo« i na kući umrlih roditelja, i to je mogla, ali za tu kuću ona se nije mogla osloboditi službe. U tom slučaju morala je platiti nekog dnevničara koji bi, u njezino ime, obavio službu Gunduliću. Ribolov Član 4. »Gundulić ne može obvezati nijednog od svojih seljana Trpnja da za njega samog love ribu niti tratama, niti šabakama (potezača za gere), niti mrežicama, a ni drugim ribarskim alatima. Ali, ako tko od njegovih seljana to čini spontano i vlastitom voljom, mora Gundulić biti poslužen ribom kad je ulove, a on je dužan platiti ribu koju uzme po mjesnim cijenama. Ako se Gundulić ogriješi u ovome što sadrži ova odredba, upast će u kaznu utvrđenu u članu 1. tog pravilnika«. Vijeće umoljenih ispravilo je citiranu odredbu na način da su seljani Trpnja dužni i da moraju ribariti redom jednom od njihovih šabaka, dnevno u službi Gundulića, kada on tamo boravi, a on je dužan 414
