ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 391
području prezentiranja filmskih djela, zacrta drugi nivo i sasvim drugačiji pristup. Između ostalog riječ je o kulturi gledanja filma u nas. Bez pretjerivanja mogu utvrditi da u SR Hrvatskoj ne postoji niti jedan kinematograf koji po svojim standardima, uvjetima gledanja, odgovara u svijetu prihvaćenim standardima. Uvjeren sam da čak ne bi odgovarali ni standardima koje smo bili donijeli negdje krajem 40-ih godina, a nismo ih do danas ni promijenili a ni primijenili. U kojem kinematografu postoji garderoba, udobne stolice, klimatski uređaji, dobar izbor glazbe, cjelovit osmišljen program od predigre, muzičkog interludija, reklamnog filma, da i ne govorimo o estetskom izgledu, čistoći, programu itd.? U kojem kinematografu postoji briga oko reklamiranja filma na estetski osmišljen način, gdje će vas dočekati popratni materijali s informacijama o programu što ćete ga gledati, podaci o redatelju, glumcima o samom filmu, mišljenja kritičara i si.? Ići na filmsku predstavu trebao bi biti istovjetan doživljaj kao i ići na koncert, operu. Potrebno je vratiti dignitet filmskoj predstavi. Nakon višegodišnjeg nemara svakako teško će biti stvoriti takav odnos, ali krajnje je vrijeme da se o tom problemu javno govori, da se poduzimaju konkretni koraci. Pored profiterskog shvaćanja ovog posla, treba pripomenuti da je i kvalifikacijska struktura ljudi koji rade u prikazivačkoj djelatnosti na nedopustivo niskoj razini. Stotine mladih ljudi završava filmske akademije i ne može naći adekvatno zaposlenje: zar ne bi bilo krajnje vrijeme da se takvi kvalitetni kadrovi zaposle u ovoj djelatnosti? Višegodišnje nastojanje »Filmoteke 16« da se u okviru Ljetne filmske škole organizira poseban seminar na kojem bi potrebna znanja iz filma, sociologije filma, filmske tehnologije i organizacije dobili voditelji kinematografa, završilo je tako što nikada nije dobiven čak ni odgovor od Udruženja prikazivača u našoj republici. Očigledno se treba usmjeriti u drugom pravcu. Kinoteka Hrvatske morat će uspostaviti tijesnu vezu i suradnju s centrima za kulturu, kino-klubovima. Usmjeravanje prema centrima za kulturu i kino-klubovima jedini je važan način akcije širenja filmske kulture. Treba stvarati alternativnu prikazivačku mrežu. U tu svrhu potrebno je i pri otkupu filmova voditi posebnu brigu te otkupiti i niz dobro nam poznatih uspjelih edukativnih filmova koji govore o povijesnom razvoju pojedinih kinematografija, o pojedinim umjetničkim epohama, školama, pravcima, istaknutim auorima, djelima, žanrovima i si. Takvi filmovi bit će dragocjeni u obrazovnoj funkciji koju Kinoteka mora od svog početka zacrtati u svojem radu. Filmska dokumentacija za potrebe SR Hrvatske Prije dvadesetak godina Republički fond za sufinanciranje kulturnih djelatnosti inicirao je stvaranje filmske dokumentacije u SR Hrvatskoj. Nije bilo razrađenog dugoročnijeg programa snimanja, ali po dokumentarnim storijama, koje su sačuvane i predane »Filmoteci 16« na čuvanje, može se vidjeti da se iniciranjem stvaranja filmske dokumen391
