ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 388
Vrijedna ostvarenja amaterskog filma, dječjeg filmskog stvaralaštva i si. često nadilaze prosječne vrijednosti profesionalne kinematografije. I ta djela su dio određenog i povijesnog i kulturnog trenutka i imaju biljeg trajne vrijednosti kulturnog nasljeđa. Ne uključiti takve filmove u fundus filmskog arhiva, značilo bi okrnjiti sliku bogatstva filmskog djelovanja u nas. Jedan slučajni obiteljski film, prisjetimo se naprimjer filma o našoj slavnoj književnici Ivani Brlić-Mažuranić, što ga je snimio njezin sin dr. Ivan Brlić, ima neprocjenjivu i povijesnu i kulturnu vrijednost. U njemu vidimo književnicu u okviru obitelji tijekom proslave njenog rođendana, vidimo autentične prizore iz okolice Slavonskog Broda, Crikvenice, vidimo je u svakodnevnim poslovima, otkrivamo njezinu ličnost kroz pokret. Arhiv mora biti otvoren prema svim vrstama stvaralaštva, prema svim formatima te na temelju izgrađenih kriterija i vrednovanja kako s povijesnog, kulturnog, estetskog i društvenog stajališta i unašati određene filmske materijale u svoj fundus. Stručni kolegij Da bi Kinoteka Hrvatske mogla djelotvorno pristupiti realizaciji svih ovih odgovornih zadataka koji se pred njom nalaze, između ostalog, bit će potrebno pokrenuti stručni kolegij koji bi sačinjavali naši poznati filmski radnici, filmski kritičari i publicisti, te kulturni i javni radnici koji se bave problematikom filma. Takvo stručno tijelo usmjeravalo bi rad Kinoteke tako što bi svojim prijedlozima, razmatranjima pojedinih problema, savjetima pomoglo i njihovom bržem rješavanju. Stručni kolegij predlagao bi i godišnji i dugoročniji plan obnove fonda Kinoteke, otkupa filmova, razmjene vrijednih filmskih materijala ili pak umjetničkih ostvarivanja. Formiranje takvog stručnog tijela omogućilo bi i okupljanje stručnih ljudi u našoj republici koji bi svojim znanjem, zalaganjem potpomogli brzo prebrođivanje početnih poteškoća te istodobno inicirali i niz novih vrijednih akcija u SR Hrvatskoj. Arhiv pisanih dokumenata Uz arhiv filmske građe, Kinoteka Hrvatske od samog bi početka trebalo da započne stvarati i arhiv pisanih dokumenata koji bi govorili o razvitku kinematografije u našoj zemlji, te posebno u našoj Republici. Bilo bi dobro pristupiti prikupljanju slične građe i iz drugih zemalja. Tu prije svega mislim na zakone u filmu, statističke godišnjake, sporazume između filma i televizije i drugu dokumentaciju koja bi omogućila i istraživanja i praćenje filmske djelatnosti, njezine mijene i razvitak. Potrebno je prikupiti i sve prateće materijale uz film kao što su: scenarij, knjiga snimanja, plakati, skice likova iz animiranih filmova, layout u animiranom filmu, fotografije i si. Stručna filmska biblioteka Budući da u SR Hrvatskoj ne postoji posebno formirana stručna filmska biblioteka, potrebno je da Kinoteka Hrvatske prikupi sve ono 388
