ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 389
što je tiskano s područja filma u nas. Pored naslova knjiga treba prikupiti i mnoge vrijedne publikacije kao što su bilteni pojedinih kuća, pojedinih manifestacija, kataloge filmova, svu periodiku. Valja prikupiti i poznata svjetska izdanja: enciklopedije, monografije, almanahe, povijesti filma, filmografije te druge radove s raznolikih područja filma: tehnologije, organizacije, proizvodnje, distribucije, prikazivanja itd. Izrada normativa Da bi se postigla što veća kvaliteta skladištenja i čuvanja filmske vrpce i rada na regeneraciji filmskih materijala, potrebno je izraditi posebne normative koji će omogućiti djelotvornu kontrolu i zaštitu filmske građe. U tu svrhu bit će nužno tješnje povezivanje filmskih arhiva i kinoteka u našoj zemlji, čvršće povezivanje s radnim organizacijama s područja filma radi koordinacije, razmjene iskustava i pronalaženja zajedničkih stajališta i prijedloga. Izdavačka djelatnost i istraživački radovi U drugoj fazi razvitka Kinoteke, vjerojatno krajem 1980. godine i u 1981. godini, nakon što bi se preuzeli filmovi od proizvođača i distributera filma, dio fundusa iz depoa Jugoslavenske kinoteke u Beogradu, treba pristupiti osmišljavanju niza istraživačkih radova. Budući da u Hrvatskoj nema Instituta za film koji bi inicirao neke istraživačke projekte na području kinematografije, bez pretjerivanja može se tvrditi da ne postoje ni osnovni pokazatelji ni podaci. SIZ kinematografije SR Hrvatske uzaludno pokušava doći do pokazatelja koji su svakodnevni neizostavni dio života organizacija udruženog rada iz područja kinematografije. Danas još nema istraživanja koja bi pokazala utjecaj filma na našu publiku, ukus publike, analizu filmske publike, analizu repertoara itd. U suradnji s Republičkim zavodom za kulturu, »Filmotekom 16« i Akademijom za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu moglo bi se prići izradbi dugoročnije projekcije istraživanja u Hrvatskoj. Bit će potrebno osmisliti i način prezentiranja i informiranja o prikupljenoj građi, njezinoj vrijednosti, izvršiti revalorizaciju pojedinih djela, razdoblja i si. Da bi se uspostavio što djelotvorniji način informiranja, Kinoteka Hrvatske trebala bi tiskati i svoje posebno glasilo u kojem bi se, pored informacija o radu Kinoteke, objavljivali i znanstveni radovi, stručni radovi s posebnim povijesnim pristupom materiji, informacije o građi, pojedinim filmovima, autorima, događajima i si. Glasilo Kinoteke trebalo bi donositi i informacije iz filmskih arhiva i kinoteka u drugim republikama i pokrajinama kao i zanimljiva iskustva iz svjetske periodike. Istodobno s radom na svom temeljnom usmjerenju prikupljanja, čuvanja i obrađivanja filmske građe, Kinoteka Hrvatske trebala bi razviti i niz drugih djelatnosti koje bi omogućile njezino čvršće uklapanje 389
