ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 383
PRVI KORACI KINOTEKE HRVATSKE PRI ARHIVU HRVATSKE Mato Kukuljica Umjesto uvoda Film je dugi niz godina od svog nastanka nastojao izboriti mjesto među muzama. Trebalo je mnogo napora, nastojanja, stvaranje velikog broja filmova širom svijeta da bi se filmu priznao status posebne umjetnosti, da bi se progovorilo o filmu i sa stajališta znanosti. Međutim, film je već prvim ostvarenjima, prvim filmovima Louisa Lumiera, koji su prikazani u indijskom salonu pariškog Grand Caféa 28. prosinca 1895. godine, otkrio svoju pravu prirodu: prirodu i povijesnog svjedočenja — dokumenta. Spomenimo neke od tih prvih filmova Louisa Lumiera, izumitelja kinematografa, na primjer »Izlazak iz tvornice«, »Vlak ulazi u stanicu«. Već ti filmovi, pored pokreta koji je fascinigledanjem kamere da su u trenutku kad vlak u punoj brzini ulazi u starao gledatelje naveo ih da do te mjere poistovjete svoje gledanje s nicu pod dojmom tih uzbudljivih slika u pokretu bježali u panici na sve strane, dakle pored te fascinacije pokretom ljudi su bili impresionirani vjernom slikom izvanjskog svijeta. Za današnje gledatelje ti filmovi pored povijesnog imaju i drugu vrijednost, a ta je da oni govore vjerno o nekim prizorima iz 1895. godine. Tu vidimo kakve su bile lokomotive, kakva je bila moda itd. Ti su filmovi svojevrsni dokument 0 tom vremenu. Poljak Boleslav Matuševvski, izuzetna ličnost u poljskoj kinematografiji, poznati snimatelj, čovjek koji je utro put teoriji filma u Poljskoj, već je 1898. godine upozorio na potrebu da se filmska vrpca uzima i obrađuje kao arhivska građa. Tom prilikom iznio je stajalište da je filmske arhive potrebno organizirati na istoj osnovi na kojoj rade 1 ostali arhivi. Da bismo se prisjetili, pripomenimo da je prvi filmski arhiv osnovan 1912. godine u Kopenhagenu, a potom 1926. godine u Moskvi. Prvi filmski arhiv osnovan je u našoj zemlji pojavom Jugoslavenske kinoteke 1949. godine u Beogradu. Godine 1966. zakon u SR Sloveniji predviđa da Arhiv Slovenije preuzima filmsku građu i od tada započinje i preuzimanje i sređivanje filmske građe u toj republici. Pred nekoliko godina osnovana je i Kinoteka u SR Makedoniji, u Skoplju, a vrše se i pripreme za osnivanje filmskog arhiva u SR Bosni i Hercegovini. 383