ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 35

izdržavanja žrtava reakcije koje u Dubrovniku ima dosta značajno pomažu NOV i PO u Hercegovini. Primjera radi citiramo da je NO Fond kotara Vodice ubrao kroz mjesec novembar lira 49.527,65, vina 16706 1, rakije 80 1, smokava 1404 kg, tjestenine 1218 kg, pasulja 1O0 kg, graška 692 kg, brašna 15.200 kg, kukuruza 1141 kg, šećera 6755 kg, ulja 78,501, soli 3008 kg. (Pošto nemamo naš arhiv pri ruci ne možemo vam dati tačan pregled rada NO Fondova u Dalmaciji). Ubiranje novčanih doprinosa raznih NO Fondova raznoliko je prema krajevima i mada u tom pogledu NO Fondovi ne pokazuju velike rezultate ipak svi ti doprinosi ubrani u Fondove dovoljni su za potrebe odbora, a rana odbora je i naša da još uvijek nismo uspjeli da provedemo u praksu pravilo da se 70% prihoda iz Kotarskih NO Fondova nama upućuju. Međutim iako fondovi taj iznos od 70% ne upućuju nama oni često, kolikogod da je to nepravilno predaju veće iznose novca pojedinim vojnim jedinicama. Ovo pitanje, kao i pitanje opskrbe vojske iz fondova, te pitanje rekvizicije i konfiskacije raspravljali smo i definitivno pravilno postavili u dogovoru sa Ekonomskim odsjekom Štaba VIII korpusa NOVJ, shodno od vas ranije primljenim direktivama. Ovo pitanje je bilo potrebno raspraviti kako bi se izbjegle sve nesuglasice između pojedinih NOO-a i vojnih jedinica i kako bi se u pogledu rada po ovim pitanjima zaveo potreban red i jednoobraznost. U pogledu jačanja i učvršćenja fondova održao je nekoliko konferencija ovaj Odbor sa Okružnim i Kotarskim NOO, kojima su prisustvovali i delegati vojno-pozadinskih vlasti, a u tom pravcu je ovaj odbor uputio nižim odborima i nekoliko direktivnih okružnica. 3. NABAVNA PODUZEĆA. Da bi oživio privredni život i trgovinu ovaj odbor je pored ostaloga preduzeo potrebno da se pri K.NOO-ima organizuju nabavna poduzeća. U tom, pravcu direktivnim okružnicama date su upute svim kotarskim NOO-ima (Pelješac, Korčula, Brač, Hvar, Vis, Makarska, Omiš, Trogir, Šibenik) kao i pri nekim okružnim NOO-ima (Biokovsko-Neretvanski, Srednje-dalmatinsko otočje) organizovana su nabavna poduzeća od kojih su neka dala dobrih rezultata, a mnoga od njih su u najboljem razvitku uslijed neprijateljske okupacije bila ometena u svom radu. Tako su mnoga od ovih poduzeća bila već organizovala izmjenu robe sa južnom Bosnom (Livno) i pripremali se za izvoz svojih produkata dublje prema Bugojnu i Jajcu, ali ih je u tome omela neprijateljska ofenziva. Mnoga nabavna poduzeća su bila organizirala izmjenu robe između pojedinih kotara, te sa kotarevima iz sjev. Dalmacije, ali ih je u tom pogledu omelo neprijateljsko nadiranje prema obali i na otoke. U projektu je bilo i formiranje Oblasnog nabavnog poduzeća za cijelu Dalmaciju ali smo privremeno odustali od tog projekta uslijed novo nastale situacije. Izmjenjivalo se većinom sol, južno voće, vino, ulje i rakija, za žito stoku, krumpir, duvan iz Bosne, dok su međusobno ova nabavna poduzeća izmjenjivala viškove proizvoda svojih krajeva (ulje, rogaće, smokve, slanu ribu, kukuruz itd.). 4. EKONOMSKO STANJE NARODA JE OPĆENITO OSKUDNO. Žita kojeg je u prvim mjesecima poslije žetve bilo ponešto, od oktobra mjeseca nema više nikako osim u sjev. Dalmaciji gdje ga u malom broju kotara još ima. (Zadarski, Kninski, i manji dio Šibenskog okruga, te metkovski kotar). Ali i tamo gdje ima nešto žita okupator stalno pljačka i odnosi i ono malo što je preostalo. 35