ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 362
drugi manji fondovi 17 . U isto vrijeme je zaključeno da se tekućim spisima (atti correnti) smatraju oni koji su nastali od 1. siječnja 1878. godine do raspada Austro-Ugarske, odnosno dana potpisivanja primirja, kako je to predviđeno članom 27. Konvencije za opće sporazume". Predspisi (ante acta) trebali su pripasti spisu nastalom poslije potpisivanja primirja (3. XI. 1918), osim u iznimnim slučajevima 19 . Spomenut ćemo i da je vladalo mišljenje u Kraljevini SHS da će njoj biti izručene i Grimanijeve mape, koje su još uvijek, u pojedinim slučajevima bile aktuelne? 0 . Međutim, najprije su bili podijeljeni spomenuti personalni spisi. Zapravo oni koji se odnose na talijanske građane u bivšoj austrougarskoj upravi dodijeljeni su Italiji, a oni koji su se odnosili na građane Kraljevine SHS dodijeljeni su njoj, što je prirodno. 21 Čim je spomenuta građa bila izdvojena, napravljeni su podrobni popisi i ona je odmah razaslana na odredišta: u Split, Šibenik, Biograd n/m i drugdje. Ubrzo je Ivana Galzignu na dužnosti zamijenio dr. Depolo iz Zagreba, pa je otad rad počeo teći normalnim tijekom, jer se Galzigna tada mogao posvema posvetiti radu na podjeli spisa financijske prirode, gdje je surađivao s talijanskim ekspertom Smirichem. No malo kasnije je opet došlo do personalne promjene u delegaciji'Kraljevine SHS: Galzigna je morao napustiti sudjelovanje u radu komisije i otići na svoju raniju dužnost u Split, premda je dr. A. Dulibić smatrao da to »uništava sav dosadašnji uspjeh«, jer je delegacija ostala bez stručnjaka za financijske spise. Prema zaključku XVII. sjednice komisije od 25. rujna 1924. god. trebalo je pri podjeli spisa pravne prirode dati prioritet bilježničkim spisima i onima hipotekarskog ureda. Već tada je došlo do nesuglasica oko pripadnosti pojedinih dokumenata i tumačenja načela Konvencije. Najprije je spor nastao oko podjele tzv. originalnih katastarskih mapa izrađenih 1823. godine. Kako nije bilo moguće naći povoljno rješenje za obje strane, odlučeno je da se to riješi onda kada se izrade pravila za podjeiu tzv. historijskih spisa 22 . Isto tako je podjela knjiga biblioteke bivšeg prizivnog suda komisiji oduzela mnogo vremena zbog određivanja njezine vrijednosti i kompetencija same komisije, premda se radilo 0 knjigama i raznim periodikama, a ne čisto o arhivskom materijalu. No trebalo je i tu poštivati odredbe Konvencije, koja je obuhvaćala zaista i podjelu knjiga priručnih biblioteka sudova u Zadru. Zato je s pravom naša delegacija zahtijevala da se knjige toga suda dodijele prizivnom sudu u Splitu koji je preuzeo teritorijalne kompetencije biv17 Prema dopisu talijanske delegacije prefekturi u Zadru od 14. lipnja trebalo je dijeliti spise ovih devetnaest ustanova: dalmatinskog namjesništva, kotarskog poglavarstva, zemaljskog odbora, prizivnog suda, pokrajinskog suda, kotarskog suda, državnog odvjetništva (Procura di Stato), državnog nadodvjetništva (Procura superiore di Stato), pokrajinske direkcije financija, financijskog odvjetništva, financijskog inspektorata, poreznog ureda, evidencionog ureda zemljišnog katastra, katastarskih mapa, direkcije pošla i telegrafa, poštansko-telegrafskog ureda, lučke kapetanije, ureda pomorskog zdravlja i vojničkog ureda (HAZd, korespondencija T, br. 9). 18 HAZd, zapisnik sjednice IV. od 25. VI. 1924; Rapalski ugovor i sporazumi . . . str. 43-44. 19 HAZd, korespondencija D, izvještaj dr. Dulibića od 20. VIII. 20 K. Ivon, Osvrt na razvitak katastra u Dalmaciji, Dalmacija, spomen knjiga, Split 1923, str. 165. — Sredinom XVIII. st. generalni providur Dalmacije F. Grimani nastojao je regulirati zemljišne odnose na kopnenom, novostečenom dijelu pokrajine. Radi uređenja i fiksiranja stvarnog stanja zemljoposjeda tada su izrađene katastarske mape zadarskog, benkovačkog, kninskog 1 drniškog područja, koje su poznate kao »Grimanijeve mape«. 21 HAZd, korespondencija D, zapisnik VI. i IX. sjednice od 30. VI. i 10. VII. 1924. 22 Isto zapisnik XXX. sjednice od 29. IX. 1924. 362
