ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 333

Na isto ovakvom savjetovanju održanom 1969. godine u Jajcu zaključeno je da se otpočne izrada lista na području cijele Jugoslavije. Taj zaključak je donesen bez uvažavanja prijedloga danih na savjetovanju na Plitvicama, što je već tada moglo pobuđivati sumnju u uspjeh akcije. Bilo je predviđeno da će liste izrađivati arhivski radnici zajednički s imaocima građe i to ne samo kod odabranih imalaca, već kod svih, kako ih sadrži nomenklatura statističke službe. Kada se prikupi to mnoštvo lista, vrednovat će se prema njima građa i imaoci, premda se moglo unaprijed znati da liste nije potrebno izrađivati kod onih imalaca građe koje vanjska arhivska služba ne vodi u evidenciji i ne nadzire. Ta služba je bila izvršila dosta dobru valorizaciju imalaca građe. U daljoj organizaciji pojedini su arhivi, uključivši i većinu regionalnih, bili zaduženi za izradu lista na pojedinim područjima društvenih djelatnosti. Tako dobivene liste bi se primjenjivale kod istovrsnih imalaca građe na području cijele Jugoslavije, što je bila dobra zamisao. Unatoč svim nastojanjima nije se pri ovoj podjeli područja moglo izbjeći da neki arhivi budu zaduženi za imaoce građe na području drugog arhiva, pa čak i na području druge republike.

1 Osim toga su arhivski radnici morali obrađivati i građu kod imalaca koje, kao nevažne, do tada nisu uzimali u evidenciju i posjećivali.

2 Dodajmo još k tomu da nije bilo propisa koji bi imaoce građe (a ni arhivsku djelatnost) obvezivao na izradu lista. Sve ove ukratko izložene okolnosti destimulativno su utjecale i na imaoce građe i na arhivske radnike, a posljedica je bila da je akcija sporo napredovala, te konačno zamrla i ostala nedovršena. U SR Hrvatskoj nije bilo moguće od malobrojnih arhivskih radnika angažirati više njih na izradi lista u registraturama, već je trebalo da to izvrše imaoci građe uz stručnu pomoć i po uputama arhivskih radnika. Bilo je predviđeno da se svi ti imaoci barem jedamput posjete u vezi s listom, što je (uz nekoliko izuzetaka) i učinjeno. Dostavljen im je raspis s uputama za rad i primjerak izrađene liste, kao uzorak za orijentaciju. Primljeni nacrti lista su pregledavani i tražene su dopune i korekture, gdje je bilo potrebno. Unatoč svim nastojanjima i poticanjima od strane Arhiva Hrvatske, koji je rukovodio tom akcijom na području Republike, akcija je tek djelomično izvršena. Manji broj arhiva i zaduženih imalaca na njihovom području su svoje zaduženje izvršili, a ostali su to učinili djelomično, ili nisu ništa ni započimali. Neki su arhivi na svojemu području pokretali izradu lista prema vlastitom nahođenju kod imalaca građe za koje nisu bili zaduženi. To bi se moglo nazvati drugom akcijom za izradu lista, a sada, evo, predstoji treća, za koju ima osnova (i obaveza) u novom arhivskom zakonu. Da bi ova treća bila potpuna i posljednja, treba je dobro organizirati i dogovorno pobliže utvrditi metode i načine rada koji bi važili za sve arhive. Pri tomu valja prevladati i različita mišljenja koja se u vezi s ovim pitanjima pojavljuju. Neće biti suvišno da sve to ovdje ukratko razmo1 Historijski arhiv u Osijeku — riječna plovidba. 1 Npr.: proizvođače glazbala, čađe, gramofonskih ploča, sportskih rekvizita, ribolovnog materijala, dječje jaslice itd. 333