ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 82
uvjetovao plaćanjem visokih globa i podmirivanjem feudalne rente za cijelu godinu. Za svakog kmeta priložen je račun što i koliko mora platiti. Sporna stavka tih računa odmah je postala tlaka, jer je Kaptol tražio da svi seljaci od dana prijave seobe daju uobičajenu kmetsku tlaku. Seljaci tu tlaku nisu htjeli davati, pa je Kaptol za svaki dan uskraćene tlake računao 12 forinti (»pod dvanadeste dukat za vsaki dan«) globe. Svaki kmet trebao je za 60—70 dana uskraćene tlake platiti 700—850 forinti, iznos nekoliko puta veći od vrijednosti njegove cjelokupne imovine. Sve u svemu, pod uvjetima koje je Kaptol postavio ni jedan kmet nije mogao odseliti, jer nije raspolagao sredstvima za plaćanje »duga, kvara, neposluha i ostalo«. 12 Visoke globe, a vjerojatno i izravni pritisak, utjecali su na kmetove iz durnovečke sučije da u rujnu 1608. odustanu od seobe i izjave svoju vjernost Zagrebačkom kaptolu kao vlastelinu. Za uzvrat Kaptol ih je 15. IX 1608. oslobodio plaćanja svih zaostalih daća, globa i kazni na koje su bili osuđeni u prethodnim parnicama. 13 Parnica o seobi kralj evačkih seljaka na Božjakovinu obnovljena je u svibnju 1609. godine. Predstavnik Kaptola ponovo je tražio da se od licencijata prije seobe naplate sve feudalne obaveze i globe prema računima koje je Kaptol podnio. Pozivajući se na privilegij iz 1592. zastupnik grofa Nikole Zrinskog dokazivao je da oni nisu dužni davati tlaku i da im Kaptol ne može nametati nikakve globe za njeno neizvršavanje. Ban Tomo Erdödy naredio je 7. VI 1609. obnavljanje te parnice. Na zahtjev Kraljevčana 11. VII je saslušano 57 svjedoka koji su svi odreda izjavili da prije dvadesetak godina, »za stare gospode«, seljaci iz Kraljevca nisu morali davati nikakvu tlaku, već su kasnije natjerani davati podvoz. Zastupnik Nikole Zrinskog mogao je nakon toga zaključiti »da kraljevečki kmetovi nikada nisu bili dužni davati one servicije na koje su ih kanonici tjerali« i da za te servicije nisu dužni plaćati nikakvu globu. Zastupnik Kaptola je, međutim, dokazivao da su tlake bili oslobođeni pod uvjetom da neće seliti s kaptolskih posjeda i da od trenutka kad su najavili svoju seobu to oslobođenje više ne vrijedi. U procesu je podrobno razmotreno i 11 tužbi koje je Kaptol podnio protiv pojedinih kmetova zbog različitih prekršaja. Presudom plemićkog suca Luke Chernkoczvja mogao se odseliti samo 21 kmet nakon što svaki plati Kaptolu 25 forinti. 14 Po nalogu bana Tome Erdödyja Sudbeni stol Zagrebačke županije donio je 12. X 1609. presudu u parnici o seobi još 67 kmetova. Sud je priznao opravdanim zahtjev Kaptola da svi od dana prijave seobe (3. VI 1608) moraju platiti kaznu za uskraćivanje tlake, razne globe i kazne za iskazivanje nepokornosti. Novčane globe za uskraćenu tlaku i prekršaje dostigle su do 12. X 1609. goleme iznose. Osim što je trebao dati kao redovitu novčanu daću, desetinu svinja i žitarica, kmet Luka Stublić trebao je npr. platiti za tlaku koju nije obavljao (pro neglectis laboribus) i neposluhe (pro contumatiis) ukupno 1572 forinte. Prema potvrđenoj presudi od 19. X 1609. svih 67 kmetova trebalo je prije seobe isplatiti 232.935 forinti i 12 denara. Svaki je kmet u prosjeku trebao 12 Dok. br. 3, 6, 13. 13 Dok. br. 8. » Dok br. 13, 14. 82
