ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 81

podvoz, obavljaju tlaku i razne druge radove. Tako su npr. kanoniku Medaku morali »štagalj pod moraš načiniti«, sagraditi kuće »gospodnu Doctoru« i Mateju Diaku, sagraditi kaptolsku »ciglenicu« i praviti cigle. »Ne znamo mi nikakova razloga (računa) u naše tlake« — tužili su se Kraljevčani na kraju svoje predstavke iz 1609. — »ar vsaki dan moramo na tlako hoditi, da što je veće (quod malus et gravius est), negda i po svetke«. Usporedo s nastojanjem da se seljacima nametne stalna radna renta vlastelinstvo je ograničilo pravo korištenja šuma (drvariju i žirovinu) i suzilo djelokrug djelatnosti seoske općine. Kao težak teret seljaci su označili i obavezu da toče vlastelinsku vino.

8 Povećavanje feudalnog pritiska navelo je seljake iz Kraljevca i Dumovca da se ponovo odluče na seobu s kaptolskih posjeda. II Svoj odlazak s kaptolskih posjeda 3. VI 1608. prijavilo je 57 kmetova iz Kraljevca, 4 iz Kraljevečkog Kobiljaka i 8 kmetova iz Cerja. Izjavili su da se s »družinom, decom i bratiom, i zlugami, gibućim, živućim« imutkom namjeravaju odseliti na susjedno vlastelinstvo Božjakovinu.

9 Nekoliko dana kasnije svoju namjeru o seobi na posjede Božjakovine najavili su i seljaci iz dumovečke sučije: 9 kmetova iz Dumovca, 9 iz Jelkovca, 7 iz Novaka i 9 iz Dumovečkog Kobiljaka.

10 Nikola Zrinski kao vlastelin Božjakovine pružio je podršku tim seljacima, jer je želio što prije naseliti sela oko Božjakovine koja su Turci za vrijeme Hasanpašine vojne temeljito opustošili. Prema pravnim propisima prijavom seobe seljaci su postajali licencijati, ali su prije seobe trebali podmiriti sve dugove i obaveze prema dotadašnjem vlastelinu. U težnji da spriječi masovan odlazak svojih kmetova Kaptol se upustio u dugotrajne parnice oko njihove licencijacije. Te su se parnice vodile između Nikole Zrinskog kao vlastelina koji je namjeravao primiti kaptolske kmetove i Kaptola kao njihova dotadašnjeg vlastelina, a trebale su utvrditi uvjete pod kojima prijavljeni seljaci mogu odseliti. Na prvoj sudskoj raspravi zastupnik Kaptola je zatražio da se seoba seljaka iz kraljevečke sučije potpuno zabrani, jer su neispravno prijavili svoj odlazak i uvrijedili vlastelinskog slugu Matiju Malčića — Turhana. Na raspravi 14. VIII 1608. usprotivio se i seobi seljaka iz dumovečke sučije navodeći posve neodređeno: »zuprot nim vsem i vsakomu vnoge zroke imamo«, »zuprot nim vnogim imamo sententiae«. Na narednoj sudskoj raspravi Kaptol je pristao na seobu 14 kmetova iz kraljevečke i 14 kmetova iz dumovečke sučije,

11 ali je njihov odlazak 8 Isto, 149—151. » Dok. br. 3. i° Dok. br. 6. "Iz kraljevečke sučije otpust su mogli dobiti: Luka Stublić, Jakob Stublić, Mati ja Ivanić, Mihajlo Jakšić, Mihajlo Jemrišković, Jurko Presnec, Jantol Malčić, Antun Mareković, Emerik Pavleković, Franjo Zrinšćak, Luka Tomković, Ivan Merđetić, Valentin Kušnić i Pavao Slavic. Iz dumovečke sučije Kaptol je dopustio da se sele ovi seljaci: Juraj Horvat, Mihajlo Cerkanić, Valent Novak, Mihalj Klarić, Pavel Dianek, Blaž Paliz, Mihajlo Kolarić, Dianek Galović, Pavel Givanić, Ivan Givanić, Marko Foger i jambek Polovanec. g Arhivski vjesnik 81